Smrt fašizmu.. a sloboda umetnosti?

Mjuzikl “Velika pobeda nad fašizmom”, igran 8. maja u Sava Centru ostavio je publiku bez daha. Ali, koliko je pozitivna politička poruka iza ove predstave, i zašto je morala biti baš takva?

Preuzeto sa www.savacentar.net

Preuzeto sa www.savacentar.net

Dan pobede ove godine obeležen je muzičko-scenskim spektaklom koji je 8. maja u 20h izveden u Sava centru. U pozorišnoj produkciji kakva se retko viđa na domaćim scenama, više od 200 izvođača predstavilo je hronološki događaje iz II svetskog rata, proslavljajući zajedničku pobedu partizana i Crvene armije i oslobađanje od okupatora.

Opštenarodno veselje na moderan način

U mjuziklu „Velika pobeda nad fašizmom“ autorka Ivana Žigon okupila je velika imena, pa su ruske i srpske narodne pesme, u odličnom muzičkom aranžmanu Ninoslava Andrića, pevali Jelena Tomašević, koja se oprobala i kao glumica, operski pevači Marko Kalajanović i Marijana Šovran, gost iz Belorusije Dmitri Sergejev, a pored njih na sceni su se našli glumac Nebojša Kundačina, Kosovski božuri i plesni ansambli KUD “Nikola Tesla” i “Drim tim”, i trupa Plesnog kluba La Luna iz Jagodine. Njihova izvođenja upotpunila je moderna scenografija i specijalni efekti koji su pomogli da se dočaraju scene iz II svetskog rata, kao i osećanja, strahovi i nadanja ljudi koji su u njemu učestvovali. Koncert su svojim prisustvom uveličali i veterani iz rata, kojima se ceo Sava centar pridružio u pesmi “Po šumama i gorama”.

Kozaračko kolo, užičanka i tradicionalna ruska muzika sa neizbežnom “Temnaja noć” na neobičan i efektan način su kombinovani sa hip-hopom (koji je najavljen kao “mladalački”, a dobio je ulogu Hitlerove vojske) i modernim baletom. Suprotstavljanjem energičnih pokreta igrača u crnom i gracioznog plesa u belim haljinama prikazana je borba zla i dobra, a pobeda boraca pod trobojkom proslavljena je uz kolo u kom su se preplitali kazačok i moravac, pa su čak i ruski i srpski “vojnici” zastali u svom maršu kroz Belorusiju da otplešu pobednički ples. Dobra uigranost svih plesača mamila je aplauze, a dok su se numere smenjivale prateći radnju, proslavljajući ustanke i oplakujući žrtve, publika je ostajala zadivljena izvođenjem pevača. Dobra režija doprinela je opštem utisku, te se može reći da je beogradska publika videla predstavu kakva se samo poželeti može.

ivana-zigon-ruske-pesme-premijera-mjuzikl-velika-pobeda-nad-fasizmom-sava-ce-1368057111-307571

Iza kulisa

Poruka koju je predstava poslala, međutim, sadrži dva dela. Eksplicitno, proslavili smo Dan pobede onako kako i priliči – po navodima medija, prvi put nakon 20 godina. Ipak, ostaje činjenica da su jedini pomenuti narodi Srbi, Belorusi, Rusi, i naravno Nemci. Dirljiva pesma o nostalgiji ruske vojske pred Berlinom ne pominje drugu vojsku koja napreduje s druge strane. Sa Balkana se pominju još samo ubice ustaše protiv kojih je podignut ustanak; pozitivni doprinosi nesrpskih naroda pobedi nad okupatorima u potpunosti su zapostavljeni. Za kralja i četnički pokret nije bilo mesta na sceni pored trobojke sa crvenom petokrakom. Film je bio previše kratak, pa su neki delovi iz istorijskog udžbenika morali da budu izbačeni?

Nemačka je kapitulirala 1945. godine; od tada prošlo je mnogo vremena, promenilo se mnogo režima, podelilo mnogo ordena i karta sveta mnogo je drugačija nego što je bila. Koja je svrha jednostranog prikaza istorijskih događaja u svetu u kom se teži slobodi govora i demokratiji? Svi su isto plakali, svi sa istom radošću dočekali pobedu. Moralna i ideološka pobeda nad fašizmom možda je i bitnija od vojne – slom sistema vrednosti u kom su muslimani bili vredniji od Jevreja a plavi od crnih. Pobeda nad tim režimom bi trebalo da bude slavlje celog sveta, jer tek onda bi bila potpuna.

Ruski ambasador držao je govor o tome koliko Rusi vole svoju zemlju i ponosni su na svoju istoriju. Veliki otadžbinski rat, kako Rusi nazivaju Drugi svetski, značajan je deo njihove povesti, a Dan pobede omiljeni praznik. Žrtve koje su Rusi položili u II svetskom ratu i velika pobeda koja je na kraju izvojevana zaslužuju počasti. Ali, drugi frontovi ne zaslužuju da budu potpuno zaboravljeni. Organizator jeste bilo Društvo srpsko-ruskog prijateljstva, ali postavlja se pitanje da li je ova predstava zaista u skladu sa današnjom situacijom. Jer, Rusi i Belorusi se u predstavi bore rame uz rame.. Ali scenario ostavlja Partizane usamljene sa srpske strane. To nije slika kakvu treba predstavljati u vreme zaoštrenih odnosa među Balkanskim narodima. Uzevši u obzir da je glavni sponzor mjuzikla bio Luk oil, ostaje dilema – koji su sve motivi ovog dela?

Money makes the world go round

Umetnicima su oduvek bile neophodne mecene, i podrazumeva se da će svako umetničko delo imati tematiku kakva odgovara finansijeru. Ne možemo a da se ne zapitamo, ipak, zar čak ni u današnje vreme umetnost nema slobodu da govori o onome kako jeste, a ne samo kako je nametnuto? Sloboda medija, izvikani apstraktni pojam, opet je opipljivija, jer između dva oglasa može da se nađe i pokoji izazivajući tekst. Pauze u predstavi, međutim, (još uvek) nemaju funkciju reklamnih blokova, te ciljana poruka mora da bude sadržana u samom scenskom delu. Popularnost muzike, npr. donekle i omogućava da se preživi od ljubavi prema umetnosti. Pozorišna publika, s druge strane, na našim prostorima nema tendenciju da konzumira umetnost u meri koja bi bila dovoljna za samoopstanak. Dok se to ne promeni, muzičko-scenska dela su osuđena na zavisnost od materijalno situiranih. Na primer, onih koji imaju naftu.

 Za kraj, i novi početak

“Velika pobeda nad fašizmom” omaž je svima onima koji su žrtvovali deo sebe ili ceo život za ideju o slobodi, i time su bezrezervno zavredili naše poštovanje i zahvalnost. Osim što predstavlja podsećanje na događaje koji su obeležili XX vek, ovaj mjuzikl je i dokaz da pozorište u Srbiji ima itekako vrednih ljudi i da su nam mogućnosti velike, te da je moguće sve, ako se dovoljno angažujemo za neku ideju. Upravo ideje su ono što pokreće umetnike i istoriju, a svaka ideja je vredna dok se ne dokaže suprotno. Sloboda umetnosti je neophodna u društvu koje stremi ka napred, i potencijal koji imaju naše scene treba upotrebiti da se na njima prikažu prave vrednosti i načini pozitivna promena. Ako imate ideju za makar jedan korak napred, javite se Kokoški!

Više o temi – http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:432752-Sava-centar-Koncert-povodom-Dana-pobede-nad-fasizmom

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *