Berberini odlično kolju

Hrli vam se, a nemate kamo? Pohrlite na Čukaricu, gde se 5. marta odigrava redak spektakl: predstava „Svini Tod: Demonski berberin iz ulice Flit”, adaptirana na srpskom veštinama Studija Novi Teatar.

GDE: Kulturni centar Čukarica, Kirovljeva 6, Beograd (Google Maps)

KADA: 5. marta u 20.00

ULAZ: slobodan poput ptice

Polaznici „Studija Novi Teatar” do danas su u Beogradu predstavili više ushitnih i visokostilizovanih produkcija: izdvajamo „Čikago” i „Svini Tod: Demonski berberin iz ulice Flit”, premijerno izveden prošlog juna u Akademiji 28. U ovom izvođenju Berberina susteći će se forme mjuzikla i koncerta, te se nadamo karakteristično sarkastičnom i morbidno zabavnom spektaklu – ovoga puta sa još jačim fokusom na muziku.

Svini Tod (Leo Ivanišević) i gospa Lavet (Anja Đuričin)

Gospa Lavet (Anja Đuričin) i Svini Tod (Leo Ivanišević)

Radnja mjuzikla smeštena je u Englesku 19. veka, a govori o Bendžaminu Barkeru, koji se, nakon što je odslužio 15 godina nepravedno stečene robije, tajno vraća u London pod pseudonimom Svini Tod. Zatvor mu je namestio sudija Turpin kako bi osvojio Bendžaminovu suprugu Lusi. Kada sazna da se njegova supruga ubila nakon što je sudija Turpin i njoj uništio život, Tod se zaklinje na osvetu Turpinu, a i celom svetu. Udružuje se sa gospođom Lavet, ženom koja pravi najgore pite u Londonu, i otvara berbernicu u kojoj sprovodi krvavu osvetu.

Povodom premijernog izvođenja prošle godine, !Kokoška je porazgovarala sa Anjom Đuričin, koja tumači ulogu gospe Lavet. Tada su nas zaintrigirali predanost i entuzijazam glumačke postave, a premijera je ispunila i nadmašila sva očekivanja. Uz nju, uzbudljivu i mladalačku glumačku postavu čine Leo Ivanišević (Svini Tod), Andrija Petrović (Antoni), Bojana Simić (Džoana), Andrej Ostroški (sudija Turpin), Milijana Knežević (Bidl Bamford), Ivana Rakić (Adolfo Pireli/ Fog), Nataša Bakić (Pripovedač), Olga Nikolić (Prosjakinja), Lidija Vuletić (Tobi) i Miša Mraović i Zoran Stepanović (hor).

Iza kulisa, odgovorni umetnički tim čine reditelj Žan Batist Demarinjija, vokalni instruktor Nataša Tasić Knežević i koreograf Milica Cerović.

Scenografkinja je Sanja Maljković, šminku i ilustraciju potpisuje Anya Dietrich, a stajling Villena Viscaria.

Trejler predstave

Dohrlite do vratnica kulturnog centra nešto pre 20č i spremite se za feštu soja kakvog retko viđamo u Beogradu; a ako marite za kratak pregled prethodnih inkarnacija Svinija, družbenice mu i njihove radionice užasa, skrolujte naniže, naniže.

Svinijeva istorija

Osvetoljubivi manijak iz ulice Flit prvi se put pojavio u petparačkom serijalizovanom delu Niska bisera 1846. godine; tamo bejaše prikazan kao homicidalni brica s kraja 18. veka, naoružan ubistvenom kombinacijom propadljive stolice i dubokog podruma. Njegove žrtve lomile su ključne delove skeleta padajući kroz strašni mehanizam, a ako ih pad ne bi dokrajčio – Svini bi priskočio oštrim brijačem. Uz asistenciju nezamenjive gospe Lavet, snalažljive vlasnice prehrambenog biznisa, Svini je žrtvama hranio gladni londonski proleterijat i polusvet. Tako su, na papiru, ubistveni berberin i zlokobna pekarka bili dvojac odlično usmeren ka kaljanju dobrog imena malih preduzetnika u viktorijanskom Londonu.

„Ta, ovo je savršena priča za mjuzikl!”, reći ćete: u pravu ste. Niska bisera je doživela sjajan uspeh i pre nego što je delo objavljeno u celosti. U manjem londonskom pozorištu postavljen je igrokaz koji se hvastao istinitošću svojih užasa; uistinu, ni danas nije sigurno da demonski berberin i njegova saradnica nisu bili istorijske ličnosti. Melodrama se pokazala kao fenomenalan uspeh, te se priča o berberinu ulice Flit stala širiti, prvo u obliku krupnog romana pod nazivom Berberin iz ulice Flit: Domaća romansa, a doživela je i neretku čast potpunog plagijata od strane nekog preduzimljivog Amerikanca. Sa širenjem filma kao umetničke forme koja sve ostale apsorbuje i „adaptira”, 1926. nastao je, u SAD-u, i prvi Svinijev film.

Scena iz drugog nemog filma 1928, u kojoj je kosati Tod neugodno ćelav. | Preuzeto sa... ovog sajta

Scena iz drugog nemog filma 1928, u kojoj je kosati Tod neugodno ćelav. | Preuzeto sa… ovog sajta

No još će više decenija biti potrebno da divljokosi manijak sa škarama zaigra na Brodveju. Mjuzikl odgovoran za Svinijevu današnju popularnost nastao je tek posle nove britanske pozorišne predstave 1976, koja je uvela mnoge motive koji se danas vezuju neraskidivo za lik Svinija Toda. Prvenstveno, ova je predstava režisera Kristofera Bonda Svinija prebacila u 19. vek i obdarila ga traumatičnom ličnom istorijom koja bi opravdala, ili bar objasnila, korene njegovih ubilačkih sklonosti. Ovakav Tod, zlikovac do srži adaptiran za američku publiku, prenosi se u svim potonjim adaptacijama. Sa njim se može saosećati, jer je čovek-osvetnik, a ne puka figura straha iz vaše lokalne komšijske radnje. Najradosniji ishod ovog renoviranja bio je dragi antagonist sudija Turpin, dobrodošla figura korumpirane i sladostrasne nepravde. Usledio je, naravno, brodvejski mjuzikl iz 1979., koji je na temelju Bondove predstave obnovljenom Demonskom berberinu dodao na sjaju i popularnosti uz pomoć duhovitih i cupkavih muzičkih numera.

Sudija (Andrej Ostroški) i Džoana (Bojana Simić)

Sudija (Andrej Ostroški) i Džoana (Bojana Simić)

Sporedni linkovi

Studio Novi Teatar: zvanična stranica | Facebook | YouTube

Fejsbuk zbivanje predstave

Celokupni tekst Niske bisera (eng.)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *