Šepard Feri – ulična umjetnost ili politička propaganda?

Možda vam je ime nepoznato, ali radove Šepard Ferija ste mogli izbjeći samo ako ste živjeli ispod kamena u proteklih deset godina. Autor poznatog „Hope“ postera predsjedničke kampanje Baraka Obame 2008. i postera povodom „Ženskog marša na Vašington“ ima umjetnički staž i ulični kredibilitet dugačak četvrt vijeka. !Kokoška istražuje čime se sve on bavi kada ne gostuje na Simpsonovima.

Šepard Feri je američki ulični umjetnik, grafički dizajner, aktivista i ilustrator imenovan jednim od najuticajnijih uličnih umjetnika od strane bostonskog Instituta za savremenu umjetnost. Porijeklom iz Čarlstona u Južnoj Karolini, Feri koji trenutno živi i radi u Los Anđelesu, može da se pohvali radom na poznatim muzičkim albumima, filmskim posterima, političkim kao i uličnim umjetničkim kampanjama i performansima, na dokumentarnim filmovima i naslovnicama časopisa. Tokom višegodišnje karijere, Feri istovremeno opstaje kao ikona takozvanog street art-a i dobro poznato ime u mejnstrim pop kulturi, svojevrsni buntovnik protiv establišmenta i umjetnik visoke komercijalne upotrebljivosti, bez kompromitovanja lične ideologije koja je osnovica njegovog umjetničkog djelovanja. Feri otvoreno koristi umjetnost kao vid političkog aktivizma, a !Kokoška ispituje domet njegovog stvaralaštva koje varira od suptilne subverzije, preko političke propagande, do otvorene disidencije.

Moja mantra je oduvijek „preispituj sve“. Ne pokušavam da zavedem ljude slikama, već da ih trgnem iz transa.

Feri u Simpsonovima u epizodi „Exit Through the Kwik E-Mark“ (aluzija na visoko nagrađivani Benksijev film u kome se pojavljuje), izvor

Obey the Giant matrica dostupna na sajtu

 ’90-e: OBEY THE GIANT

Feri karijeru započinje u državi Roud Ajlend, kao student grafičkog dizajna sa kampanjom po imenu Andre the Giant Has a Posse koju naziva „fenomenološkim eksperimentom“. Primarno, kampanja se zasnivala na distribuciji iliustracije profesionalnog francuskog rvača po imenu Andre Rusimov (André René Roussimoff) poznatijeg kao Div Andre (Andre the Giant) među skejterima u gradu Providens. Div Andre (koji se tako zove zahvaljujući visini od čak 224 cm) ubrzo od interne šale u skejterskoj zajednici postaje prepoznatljiv na cijelom američkom sjeveroistoku i dobija redizajn u vidu pojednostavljenih matrica rvačevog lica sa riječi „Obey“ koji su u vidu grafita i naljepnica distribuirani po cijelom svijetu u periodu od 1994. naovamo. Kampanja tako dobija drugačiji prizvuk, i ustaljuje se kao odgovor protiv ranije političke umjetnosti – Obey kampanja nema jasnu poruku, ali je „sugestivno autoritativna“.

Prvi cilj fenomenologije je da probudi osjećaj čuđenja kao reakcija na okruženje. „Obey“ naljepnice pokušavaju stimulisati radoznalost i navesti ljude da preispituju i naljepnicu i njen odnos sa okruženjem.

– Šepard Feri za Njujork Tajms

2008: HOPE i Barak Obama

U Novembru 2008. Feri je kreirao propagandni poster za kampanju senatora iz Ilinoisa koji je počeo da privlači sve veću javnu podršku u predsjedničkoj kampanji za 44. predsjednika SAD-a. Pomenuti senator je, naravno, Barak Obama koji će pobjediti na izborima i služiti na mjestu predsjednika u narednih osam godina, a Ferijev poster će postati jedan on najprepoznatljivijih i najefikasnijih političkih ilustracija još od Ujka Sema iz 1917. i ilustracije Če Gevare Džima Ficpatrika iz 1968. Isprva, poster je nastao bez afilijacije sa Obaminom kampanjom kao produkt Ferijeve lične frustracije predsjedničkim mandatom Džordža Buša Mlađeg i distribuiran je putem interneta. Ferijev poster automatski postaje najupečatljiviji vizuelni identifikator i najefikasniji ideološki simbol cijelokupne kampanje, koja uskoro počinje službeno sarađivati sa njim i naručuje još dvije alternativne verzije postera. Takođe, Tajm magazin 2008. angažuje Ferija da načini novi poster u istom maniru za naslovnicu izdanja o osobi godine.

Ferijevi posteri za Obaminu kapanju, izvor

Ipak, 2015. Feri kaže da Obamin mandat nije ni izbliza ispunio njegova očekivanja.

Obami jeste bilo dosta teško tokom njegovog mandata, ali pristao je na neke kompromise koje nikada ne bih očekivao… Upoznao sam ga par puta i smatram da je imao dobre namjere; njegovi postupci bili su uveliko diktirani stvarima koje nije mogao kontrolisati, ali ne smatram da to opravdava nedostatak hrabrosti. Ipak, mislim da je cjelokupnom sistemu potrebna obnova, … kao i manje neobavještena i pasivna javnost.

– Feri za Esquire 2015.

Projekat toliko velikog profila nije mogao proći bez neke kontroverze, pa je Feri optužen za bespravno korišćenje Obamine fotografije koju je napravio Meni Garsija za Associated Press. Na potencijalnu tužbu, odgovara protutužbom koja se završava tako što Feri biva osuđen na uslovnu slobodu, društveno-korisni rad i plaća novčanu kaznu. Ovo nije posljednji put da Feri ima problema sa zakonom: uhapšen je Bostonu 2009. i u Los Anđelesu 2015, oba puta zbog uništavanja javnog vlasništva. Ferijevo hapšenje 2015. zbog murala koji je napravio u Detroitu (na slici) nanovo pokreće debatu staru koliko i ulično stvaralaštvo: da li je u pitanju umjetnost ili vandalizam? Pošto je u pitanju rad koji su naručili vlasnici kompleksa na kome se i pojavio, prvobitni koncenzus je da je u pitanju umjetnost. Ipak, lokalne vlasti se odlučuju za veliku javnu tužbu u pokušaju da iskoriste popularnost koju Feri uživa da skrenu pažnju na nove, pooštrene zakone sa ciljem obnove grada.

2011: OCCUPY i druga naslovnica Tajma

Occupy pokret je prvi put dobio na popularnosti zahvaljujući seriji protesta Occupy Wall Street u Njujorku i brzo prerastao u međunarodni pokret protiv društvene i ekonomske nejednakosti. U svom prepoznatljivom maniru podržavanja progresivnih političkih pokreta, Feri uskoro kreira verziju Hope postera za potrebe Occupy pokreta na kome se direktno obraća predsjedniku. Na molbu pokreta sa kojim nikada nije direktno povezan, Feri mijenja poster tako da isključuje direktno obraćanje Obami zbog insistiranja organizatora na izbjegavanju direktnih stranačkih afilijacija. Još jednom, Feri je izabran da dizajnira naslovnicu izdanja Tajma o osobi godine za 2011. i ilustruje fotografiju Sare Mejson sa Occupy protesta u Los Anđelesu. Slično kao i do tada, Tajm je „posudio“ fotografiju koja je vlasništvo fotografa magazine LA Weekly kao predložak.

Lijevo: verzije postera za Occupy, izvor; desno: Naslovnica Tajma i izvorna fotografija (Ted Soqui)

Today's #WeThePeople ads in the @nytimes, @washingtonpost, and @usatoday! @amplifierfoundation

A post shared by Shepard Fairey (@obeygiant) on

2016: izbori i Marš na Vašington

Majica dizajnirana za potrebe Sandersove kampanje, izvor

21. februara 2017, Feri još jednom dospjeva u centar političkih dešavanja zahvaljujući svom radu na posterima za Ženski marš na Vašington organizovan sa ciljem protestovanja protiv inauguracije i predloženih mjera budućeg predsjednika. Očekivano, Feri koji je iskazao podršku Obami 2008. ne propušta šansu da podrži svog kandidata i u izborima 2016. Ovaj put je to Berni Sanders, za koga kreira i prodaje majice u svrhu skupljanja sredstava za njegovu predsjedničku kampanju. Dizajn za potrebe Sandersove kampanje uveliko se razlikuje od onog za Obamu –ovaj put Feri izbjegava predstavljanje lica, kako bi se fokus sa ličnosti premjestio na ideologiju. Nakon poraza Demokratske stranke na izborima, Feri izražava negodovanje zbog pobjede Donalda Trampa u vidu podrške kampanji We the People koja će postati ključan dio Marša na Vašington.

Marš počinje kao protivljenje malog broja žena ideologiji novog predsjednika; strah i nelagoda pojedinaca koji smatraju da se njegova kampanja temeljila na otvorenom i besramnom omalovažavanju ženskih i prava manjina, dovode do planiranja protesta u Vašingtonu pomoću društvenih mreža. Može se reći da je broj prijavljenih učesnika uveliko prevazišao očekivanja, budući da je pola miliona ljudi izrazilo interesovanje samo na Fejsbuku. To je i približan broj učesnika u maršu na Vašington, dok se pokret širi na još 408 planiranih marševa u SAD-u i 168 u inostranstvu, dovodeći do broja od 3,3-4,6 miliona učesnika u Americi i oko 5 miliona na globalnom nivou.  Jasno, radovi Šepard Ferija i drugih umjetnika prvobitno dizajnirani kao način skupljanja sredstava za marš postaju globalno prepoznatljivi simboli najvećih građanskih političkih demonstracija još od protesta protiv Vijetnamskog rata ’60-ih i ’70-ih. Time Šepard Feri, ikona ulične umjetnosti i bliski saradnik Benksija, još jednom postaje naširoko poznato ime, prepoznatljivo daleko van skejterske zajednice u kojoj je počeo umjetničko djelovanje više od 25 godina ranije.

Neki od postera za marš, dostupni za besplatno preuzimanje preko fondacije Amplifier

Vizuelna neposlušnost – status, zasluge i ostavština

Feri je u jednakoj mjeri slavljen kao jedan od najvažnijih predstavnika politički angažovane ulične umjetnosti i kritikovan zbog svog komercijalnog uspjeha, svjedočeći o činjenici da street art ne mora nužno biti opskuran da bi se tako zvao – ulično stvaralaštvo sve više postaje dio zeitgeist-a i široko dostupne pop kulture. Diskusija o liku i djelu Šeparda Ferija neizbježno poteže i pitanja u vezi sa samom prirodom i karakterizacijom ulične umjetnosti te njenih buntovnih tendencija. Njegov odgovor je svojevrsna sinteza komercijalnog  i „pank“ aspekta urbanog stvaralaštva; on se bavi ilegalnim kao i legalnim radom kao reakcijom na okruženje. Rad Šepard Ferija je istovremeno propagandan i buntovan – on koristi umjetnost sa svrhom otpora postojećim političkim i socio-ekonomskim okolnostima, nikada njihove validacije.

Galerija preuzeta sa službenog sajta, osim radova za Marš koji su dostupni na sajtu fondacije Amplifier. Naslovna fotografija Džon Furlong.      

2 komentara

  • trol says:

    Sviđaju mi se posteri, ali je savršeno jasno da je tu tek riječ o političkoj propagandi, i to onoj za koju mi se čini da ju je vrijeme pregazilo.

    • Tamara Tica says:

      Istina. U pitanju je dosta otvorena propaganda. e sad koliko mu je uspješna i da li ima još neke vrijednosti, neka svako da odluči za sebe. Meni je svakako zanimljiv dizajn samih postera sa estetskog gledišta, otud i članak 🙂

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *