Otvaranje izložbe Fakulteta za dizajn i umetnost i intervju sa Slavicom Dolašević

Izložba apsolvenata FUD-a obećava dobru umetnost, a Slavica Dolašević, jedna od učesnica, daje nam interesantne uvide u početke umetničke karijere.

Sutra, 18. juna u 19 časova biće otvorena tradicionalna Godišnja izložba najboljih umetničkih radova studenata četvrte godine Fakulteta za umetnost i dizajn. Posetioci će imati priliku da vide najbolje radove apsolvenata FUD-a, u Kući kralja Petra, ul. Vase Pelagića 40. Tim povodom, Kultur!Kokoška popričala je sa Slavicom Dolašević, nadarenom vizuelnom umetnicom i jednom od učesnica izložbe.

Slavica Dolašević, umetnica

Slavica Dolašević, umetnica

Kultur!Kokoška: Kada i kako si odlučila da se baviš umetnošću?

Slavica: Negde u osnovnoj školi, kada sam shvatila da neću biti astronaut u ovom životu i kada mi je nastavnik likovnog rekao da ono što muljam sve vreme zapravo ima smisla. Mada, mislim da je presudni momenat bio kada sam prelistala Evanescence-ov booklet za album Fallen i zaljubila se u vizuelni identitet benda, prelom bookleta i fotografiju.

K!K: Da li misliš da umetničko obrazovanje pomaže da se postigne uspeh u umetničkoj karijeri, i na koji način?

S: Definitivno, jer ljudi iz obrazovne ustanove u ovoj oblasti su tu da ti pomognu da otkriješ i izgradiš svoj stil izražavanja, i da te konsultuju oko onoga na čemu radiš. Znam za dosta ljudi koji su naučili razne tehnike putem Interneta – torenta, kurseva, i tome slično. Ali internet te ne konsultuje, on ti samo kaže gde da klikneš da bi uradio određenu stvar. Savet nekoga ko je stariji, iskusniji i obrazovaniji od tebe dosta znači, pogotovu ako ti je na raspolaganju dok radiš.

K!K: Na koji način umetnost obogaćuje tvoj život?

S: Zamisli život bez muzike, filma, vizuelnih rešenja na teme oko nas. Bilo bi onako, pomalo… prazno?

tumblr_mg67ewLTDf1s23zkwo1_1280K!K: Kakvi radovi će biti prikazani na izložbi?

S: Na izložbi će biti prikazani studentski radovi četvrte godine Fakulteta za umetnost i dizajn, Megatrend univerziteta. Svako od nas je radio individualni umetnički projekat, a toliko smo različiti da je jedan profesor našu klasu nazvao „rogovi u vreći”, tako da bi bilo najbolje da svratite i pogledate i sami! Biće nasmejanih ekspresionističkih portreta, anatomske tipografije, Kandinskog u miniću, slika rađenih satima, danima i nedeljama, ali i slika rađenih u afektu. Potpuni haos otprilike.

K!K: Da li planiraš karijeru u umetnosti, i kakvu? Da li od umetnosti može da se živi? Reci nam čime si se sve bavila.

S: Ne bih rekla da planiram „karijeru“, više sam usmerena ka tome da se izražavam kroz različite medije i da što više radim, a ako iz toga izađe karijera – kul. Od umetnosti može da se živi, kao i od bilo čega drugog što možeš da primeniš negde i preneseš na pravi način. Do sada sam se bavila fotografijom, fotomontažom, retušom, crtanjem, slikanjem, ilustracijom, grafičkim dizajnom, plesom… Kroz sve to možeš da provučeš poruku koju želiš da uputiš određenoj ciljnoj grupi ili da jednostavno – izraziš sebe.

K!K: Koji vid umetničkog rada te najviše privlači, a šta se najviše isplati?

S: Trenutno me najviše privlače multimedija i ples, koje bih volela da spojim u jedan projekat. Ironično, time se sad najmanje bavim. Dugoročno se najviče isplati da sve vreme radiš ono što ti najbolje ide i da si u kontaktu sa ljudima iz te oblasti.

K!K: Šta je neophodno da bi se postigao uspeh u umetnosti?

S: Rad, rad i rad, kontinuitet, svesnost, posmatranje, čitanje. Ili samo dovoljno alkohola, ako ne postigneš sve iznad navedeno u jednom danu.

K!K: Koliko odricanja zahteva posvećenost umetničkom radu?

S: Mislim da ništa što voliš da radiš ne zahteva nikakvo odricanje. Ako si već u umetnosti ili dizajnu, kada ti dođe neka ideja ili inspiracija, želiš samo to da radiš. Pre bih ostala kod kuće ili u studiju da radim nego da sam na nekom mestu sa nekim ljudima, gde svira neka muzika. Odricanjem stvoriš sebi prioritete, držiš ih se i na kraju se isplati.

dizajn1K!K: Kakva je publika za likovne/vizuelne umetnosti danas u Srbiji?

S: Čini mi se da danas u Srbiji radove umetnika razumeju samo drugi umetnici. Ostali ljudi kao da se trude ali im ne uspeva, možda je tu i umetnikova krivica, možda nije dovoljno direktan, možda mu fali više detalja u objašnjenju, a možda smo samo – u Srbiji.

K!K: Da li misliš da publika za umetnost postoji, ili bar može da se razvije u Srbiji?

S: Sve se može kad se hoće, pa čak i da se razvije svest za umetnost u Srbiji. Mediji! Zamenite „srBske“, turske, španske serije i filmove nekim malo manje banalnim sadržajem. Promovisanje mladih i starih umetnika, dizajnera i muzičara češće od jednom godišnje bi takođe pomoglo. Ljudi i agencije koji zapošljavate dizajnere – ne, vaš Sinovac Koji Zna Fotošop neće to uraditi bolje od nekoga ko je upravo diplomirao na FUD-u, FPU-u ili FLU-u. U suštini, potrebno je samo da svako radi svoj posao.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *