Jeziva priča o tome kako je Budimpešta 30-ih godina postala „Grad osmeha”

Budimpeštanski „Klub osmeha” pruža vredne lekcije o tome kako se smejati pravilno i izbeći samoubistvo.

Nakon Prvog svetskog rata Budimpeštu je zahvatila tragična epidemija samoubistava, a neki su verovali da je bila uzrokovana tada popularnom pesmom. Međutim, to nije bilo toliko čudno, koliko to što je grad pokušao da se izbori sa problemom suicida osnovavši „Klub osmeha”.

Sunday Times Perth je 17. oktobra 1937. godine objasnio problem suicida u Budimpešti:

Iako je magnet za turiste iz čitavog sveta, Budimpešta je svojim građanima poznata kao Grad samoubistava. Budimpešta je pretrpela mnogo štete posle rata i stekla je loš publicitet zbog broja slučajeva autodestrukcije koji se svake godine dešavaju u njoj. Neki od tih slučajeva su, navodno, inspirisani budimpeštanskom pesmom „Gloomy Sunday”, ali bilo to istina ili ne, stopa samoubistava u Budimpešti je izuzetno visoka. Omiljeni metod samoubistva budimpeštanskih melanholika je utapanje, pa su patrolni brodovi postavljeni blizu mostova da spasavaju građane koji utehu traže u tamnim vodama Dunava.

Ovaj nedeljnik je još dodao da se građani Budimpešte bore sa ovim problemom tako što uče kako da se smeju bolje:

Sada je, doduše, osnovan „Klub osmeha” kao protivteža pomami za samoubistvima. Klub je otpočeo više kao šala Profesora Jenua i hipnotizera Binčoa, ali se nekako zadržao. Organizatori sada imaju redovnu školu i garantuju da svoje polaznike mogu da poduče osmesima Ruzvelta, Mona Lize, Klarka Gejbla, Dika Pauela, Lorete Jang, ali i mnogim drugim vrstama osmeha; pri čemu cena zavisi od teškoća sa kojima se može susresti.

Jenu navodi da metodi koji se koriste u njegovoj školi, potpomognuti boljim poslovnim uslovima u Budimpešti, čine smejanje popularnim i nada se da će Budimpešta ubrzo  biti preimenovana u „Grad osmeha”.

Pesmu „Gloomy Sunday” (poznatu i kao „Mađarska samoubilačka pesma”), pomenutu gore, komponovao je Šereš Režo i objavio 1933. godine. Postala je poznata kada ju je Bili Holidej obradila, osam godina kasnije.

Postoji nekoliko urbanih legendi o ovoj pesmi jer je broj samoubistava u Mađarskoj dostigao svoj vrhunac 30-ih godina što je štampa povezivala upravo sa ovom pesmom. Takođe postoje i priče o radio mrežama koje su zabranile emitovanje ove pesme, ali to je učinio samo BBC sa verzijom Bili Holidej koja je smatrana „štetnom za ratni moral”. Evo originalne verzije:

Fotografije „Kluba osmeha” koje slede objavljene su u holandskom ilustrovanom magazinu Het Leven 1937. godine. Sve izgleda zastraćujuće, a posebno čudna zavoji korišćeni za stvaranje osmeha.

Budimpešta 2 Budimpešta 3

Budimpešta1 Budimpešta4Budimpešta 5

 

 

Autor: Vincze Miklós

Tekst je u celosti preuzet i preveden sa io9

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *