Originalne verzije Diznijevih bajki – (ne)srećni do kraja života

Kada biste znali originalne verzije priča koje su izrodile vaše omiljene Diznijeve crtane filmove, da li biste ih i dalje gledali sa istim entuzijazmom?

Nezavisno od toga kojoj starosnoj grupi pripadate, jedno je sigurno – ne možete poreći da volite Diznijeve crtaće. Volter Elijas „Volt“ Dizni prokrčio je put produkciji dugometražnoih animiranih filmova još 1937. godine ostvarenjem Snežana i sedam patuljaka. Snežani su se tokom narednih godina pridružile i druge princeze, čime je nastao naš omiljeni plemićki krug koji nam iznova daje zrnce nade u srećne završetke. Ali, šta je poslužilo čika Voltu kao inspiracija? Da li je stvarnost zaista tako bajkovita?

Snežana i sedam patuljaka – slučajno spasena

Dizni je za svoj prvi animirani film iskoristio priču o devojci „beloj kao sneg, crvenoj kao krv, crnoj kao abonos“. Za polaznu ideju iskoristio je nemačku bajku braće Grim iz 19. veka. Iako će u narednim filmovima Dizni prilično odstupati od originalnih priča, sa Snežanom to nije bio slučaj.

Verzija braće Grim (gore) ili Diznijeva (dole) - koju preferirate? Preuzeto sa DIsney Examiner.

Verzija braće Grim (gore) ili Diznijeva (dole) – koju preferirate? Preuzeto sa Disney Examiner.

Volt je zadržao lik preterano egoistične kraljice, magično ogledalo, lovca koji nije imao srca da posluša naređenje kraljice i ubije mladu Snežu, ekipu patuljaka i otrovnu jabuku. Međutim, epilog originalne priče i crtaća su različiti. Nakon što su se videli samo jednom i pevali dva minuta, mladi princ se zaljubio u Snežu, a kada ju je zatekao kako leži u staklenom kovčegu, poljubio ju je i time poništio dejstvo otrovne jabuke. Priča braće Grim kaže da je princ, nakon što ju je zatekao mrtvu, zamolio njene drugare patuljke da ponese njen kovčeg u svoj dvor i čuva je poput najdragocnijeg umetničkog dela. Dok su prinčeve sluge nosile kovčeg u zamak, jedan od njih se sapleo, prodrmao kovčeg i komad otrovne jabuke je ispao iz Snežinog grla. Princ je zaprosio Snežanu i organizovao raskošno venčanje. Da ne zaboravimo kraljicu-megalomanijaka, i ona je bila pozvana na venčanje, s tim što je morala da nosi užarene gvozdene cipele i da u njima pleše do iznemoglosti. Kad je bal, nek’ je bal!

Pepeljuga – žrtva porodičnog nasilja

Kad otkuca ponoć...Preuzeto sa Disney Examiner.

Kad otkuca ponoć… Preuzeto sa Disney Examiner.

Nakon očeve smrti, Pepeljuga ostaje da živi sa maćehom i dve zle sestre, koje je tretiraju kao poslugu i verbalno kinje svakodnevno. Cela porodica osim Pepeljuge pozvana je na kraljevski bal. Ipak, Pepeljuga uspeva da se udesi za bal uz pomoć svoje kume Dobre vile i osvoji prinčevo srce pre ponoći. Kraj nam je svima poznat: princ vraća Pepeljugi izgubljenu staklenu cipelicu i žive srećno i berićetno u raskošnom zamku, a maćeha i sestre mogu samo da se grizu od zavisti. Ipak, originalna verzija je malo drugačija: braća Grim kažu da je Pepeljugin otac bio itekako živ i zdrav i da je svesno učestvovao u zanemarivaju i zlostavljanju Pepeljuge. Iako je zapravo moćna čarobnica koja suzama može da izvodi razne čini, ona se pokorava svojoj sadističkoj porodici. I ovaj put braća Grim nisu razočarala po pitanju surovosti: Pepeljugine polusestre odsecale su delove svojih stopala (jedna je odsekla palac, a druga deo pete) kako bi ih ugurale u staklenu cipelicu. Budući da nisu uspele i da su samo napunile cipelicu krvlju, princ je pronašao Pepeljugu, organizovao veliko venčanje i pozvao njenu porodicu. Polusestre su, naravno, pokušale da uprospaste venčanje, ali su im Pepeljugine pričljive ptičice iskopale oči. Šta je to sa krvavim svadbama i Diznijem???

Uspavana lepotica – ako se ne protivi, znači da hoće

Nažalost, iza Diznijevih animiranih radosti ne stoji uvek tipična ljubavna priča. Iza Aurore, „Uspavane lepotice“, krije se bajka o silovanju i ubistvu. Ne, nije u pitanju crna hronika, već bajka „Sunce, Mesec i Talija“ italijanskog pesnika Đambatiste Basila iz 1634. Po njegovoj verziji, postoji proročanstvo koje govori da će mlada Talija umreti od uboda vretena. Talijin otac, moćan kralj, naredio je da se spale sva vretena u kraljevstvu. Neko vreme Talija je bila bezbedna, dok nije videla staricu koja plete. Radoznalost je ubila Taliju poslavši je u večan san. Skrhani otac odnosi telo svoje ćerke u usamjenu palatu u šumi, kako bi Talija počivala u miru. Jednog dana kralj druge zemlje nailazi na Talijino počivalište i, obuzet požudom i njenom lepotom… pa… zamislite sami. Nakon 9 meseci Talija, iako u komi, rađa blizance, koje odgajaju njene čuvarke dobre vile (gde su bile kad je zabludeli kralj posetio njihovu mezimicu?). U jednom trenutku jedno od blizanaca uspeva da isisa dejstvo otrova iz majčinog prsta i ona se budi. Pošto nije znala odakle joj deca (koliko god glupavo zvučalo), nazvala ih je Sunce i Mesec (tu su svakog dana, a ne zna kako). Otac Talijine dece saznao je da je dobio decu, ali… Problem je bila njegova žena, koja je htela da ubije Taliju, a njenu decu skuva. Kada je kralj saznao za planove svoje supruge, spalio ju je, oženio Taliju i uživao sa njom u ljubavi i izobilju.

Mala sirena – deo pogrešnog sveta

Ako bismo organizovali izbor za najveću žrtvu friendzone-ovanja, Arijel bi definitivno bila pobednik. Crtani film iz 1989. nam daje priču o sireni avanturističkog i radoznalog duha koja se zaljubljuje u princa sa kopna. Kako bi ga osvojila, sklapa pakt sa morskom vešticom Ursulom – daje svoj predivni glas za par nogu. Iako Ursula umalo odnosi pobedu, Erik i Arijel je pobeđuju i žive srećno u zajednici kopna i mora. Ali, Hans Kristijan Andersen je 1836. godine zamislio čitavu priču mnogo mračnijom i tužnijom. Ursula ne oduzima glas Sireni magijskim putem, već joj odseca jezik. Arijel dobija noge, ali joj svaki korak predstavlja užasan bol, kao da hoda po komadićima stakla. Nažalost, princ ni ne obraća pažnju na Arijel, već je posmatra kao nemoćnu i krhku osobu, gotovo kao dete. Stara se o njoj, ali se nažalost ženi drugom. Arijel ima izbor – da ubije svog princa prve bračne noći i vrati svoja peraja i glas ili da se baci u more. Sirena bira plemenitiji način i daje svoj život za voljenog princa. Međutim, ne umire odmah, već ostaje 300 godina da obitava na Zemlji kao dobri duh pre nego što kroči u Raj. Ne dobiju svi srećan kraj, izgleda…

Lepotica i Zver – od Stokholmskog sindroma do ljubavi

Priča o pametnoj, plemenitoj i lepoj Bel i ogorčenom princu pretvorenom u čudovište retko koga ostavlja ravnodušnim. Diznijevo ostvarenje odstupa pomalo od priče Žan-Mari LePrinsa de Bomona. U originalnoj verziji Bel ima tri brata i dve sestre, izrazito ljubomorne na svoju najmlađu sestru Bel. Njihov otac prilikom jednog od putovanja slučajno zaluta u zamak Zveri, koji, očekivano, poludi od besa. Uslov je sledeći – ili otac ostaje ili mora da mu preda jednu od svojih kćeri. Hrabra Bel staje u zamenu oca i žrtvuje se. Međutim, Zverin ubilački nagon prerasta u ljubav, ostavlja Bel u životu i predlaže joj brak svakog dana u naredna tri meseca. Iako je Bel odbila njegovu ponudu, Zver je pušta u posetu porodici. Nakon produženog boravka kući Bel se vraća u zamak i zatiče Zver na samrti. Ipak, nemamo pobesnelu rulju koja želi da ga ubije niti gordog Gastona koji želi Bel za sebe, već je Zver sam kriv za svoju smrt – nakon Belinog odlaska on se svakoga dana izgladnjivao sve dok se ona nije vratila. Ovaj čudan potez delovao je na Bel, koja je ipak pristala da se uda za njega. Možda se upornost ipak isplati, pa makar i po cenu da zjedete samog sebe.

Pokahontas – genocid, otmica i rana smrt

Pokahontas, onako kako istorija pripoveda. Preuzeto sa Taco Flavored Tea.

Pokahontas, onako kako istorija pripoveda. Preuzeto sa Taco Flavored Tea.

Koliko god da romantizovana Diznijeva verzija o međurasnoj ljubavi zvuči idilično i lepo, moramo se suočiti sa činjenicom da život ne funkcioniše uvek baš tako, posebno kada govorimo o Indijancima i Evropljanima. Originalna verzija priče o Pokahontas, princezi plemena Povhatan, daleko je tragičnija od svoje animirane verzije. Kada su Evropljani došli u Ameriku, mala Pokahontas je imala samo 11 godina. Ljubav između nje i Džona Smita nikada se nije desila, već se Pokahontas udala za svog saplemenika. Međutim, već 1613. Englezi su je zatočili, budući da su se odnosi između njenog plemena i Engleza pooštrili. Njen otac, poglavica, pokušao je na sve načine da pregovara sa neprijateljima, ali bezuspešno – Pokahontas je preuzela hrišćanstvo, promenila ime u Rebeka i udala se za uzgajivača duvana Džona Rolfa. Samo godinu dana nakon odlaska u Englesku Pokahontas je preminula. Imala je samo 20 godina.

.

Premda su originalne bajke obilate krvlju, surovim i brutalnim scenama, nemoguće je odoleti predivnim filmovima koje nam je Dizni iznedrio iz svojih paleta i pera. Ukoliko vam ovaj tekst nije ubio ljubav prema crtaćima, veurjemo da ćete se uskoro naći pred kompjuterom, sa činijom kokica i da ćete pevati omiljene pesme iz najdražeg vam filma.

 

Za prelepe ilustracije Aurore, Arijel i Bel zaslužan je Miloš Bogdanović.

 

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *