Nišart: jubilej umetničke Mladosti

Nišart već desetu godinu organizuje konkurs na kome nagrađuje mlade umetnike u raznovrsnom izboru. Gvirnite, a onda 7. jula u Beogradu bacite pogled na kompletan izbor i sami.

Rulja

Dodela nagrada. Tekle su suze (radosnice) i znoj. Jer je bilo vruće. Baš.

Jubilej!

22. jula u neklimatizovanoj, pretoploj sali nedavno renovirane niške galerije „Srbija“ otvorena je 10. izložba „Mladost“ u organizaciji Nišart fondacije. Pri renoviranju galerije izgubljeno je iz vida da temperature tokom leta idu i iznad 25 °C, pa su gosti bili prinuđeni da ubrzaju obilazak. Ipak, uz malo dobre volje, lepeze i hladno piće, mogli su da vide pedesetak odličnih radova različitog stila i forme. Izlagalo je 47 mladih umetnika starosti od 18 do 35 godina, izabranih u konkurenciji od oko 500 prijavljenih, sa preko 1.400 radova.

Fondacija od 2005, kada nastaje po ideji slikara Radovana Laleta Đurića, raspisuje konkurs na kome dodeljuje tri novčane, otkupne nagrade u iznosu od bruto 10.000, 5.000, i 3.000 evra. Ovo je osmišljeno kao način podrške mladima u odsustvu odgovorne državne politike na polju kulture (ma, ne). Oni koji ne osvoje nagradu ipak mogu biti odabrani u izbor radova izloženih u galerijama širom Srbije.

Prilažemo ovde sneak-peak nekoliko radova iz ovogodišnje selekcije, te najtoplije preporučujemo da ih uživo pogledate 7. jula, na otvaranju izložbe u galeriji Kuće legata u Beogradu, u 20h.

Radovi!

Prvu nagradu osvojila je slika „Hedonizam“ Milana Stepovića. Iako idejno atraktivan i tehnički besprekorno urađen, rad je bliži onom delu izložbe koji naginje ka tradicionalnijem pristupu likovnoj umetnosti. Slika na platnu, realistički manir, jasna i nedvosmislena poruka koja se bavi kritikom vrlo aktuelnog problema zagađenosti životne sredine i nemarnog života kojim do nje dovodimo. Ovo je, verovatno, jedan od razloga zbog kog je ovaj rad osvojio prvu nagradu.

"Hedonizam" u četkici Milana Stepovića (I nagrada)

„Hedonizam“ (ulje na platnu, 150x200cm) iz četkice Milana Stepovića (I nagrada)

Druga nagrada je pripala radu „Dijadički odnosi“ Dunje Trutin. Dijadički odnos podrazumeva onaj između dvoje ljudi u intenzivnoj interakciji tesne emotivne povezanosti. U tom smislu je naziv rada ironičan – dve figure, muška i ženska, stoje jedno preko puta drugog, prilično ravnodušnih lica (muškarac čak drži ruke iza leđa). I sam materijal (polietilen) je nešto neprirodno i otuđeno, što može ići u prilog ovoj interpretaciji. Takođe, sam prikaz ljudske figure je realističan, lišen umetnikove impresije.

Dijadički

Dunja Trutin „Dijadički odnosi“ – detalj (ekspandirani polietilen, 180x200x40cm)

Motiv otuđenosti i samoće u ljudskim figurama mogao se videti kao lajtmotiv u više radova, poput: „Dvoje“ Tanje Taborin, „Elsa“ Luke Tripkovića, „Hotel s četiri zvezdice“ Vladimira Sekulića i dr.

Treću nagradu osvojili su radovi Aleksandre Ilić pod nazivom „Crveni natron“ i „Crni natron sa belom“ (kombinovana tehnika, 180x150cm), dela apstrakcije i asocijacije.

Sliku „Kameleon“ izdvajamo kao još jedan primer apstraktno-asocijativnog izraza. Ovaj neobični šablon živopisnih boja kao da igra pred očima, a kada se udaljite od kompozicije impozantnog formata, možete uvideti i oblik naslovne životinje.

Kameleon

Vuk Vučković „Kameleon“ (akril na platnu, 200x200cm)

Sami likovni rukopisi pomenutih umetnika pokazuju široku skalu gradacije – od visokog stepena verizma, do ekspresionističkog pristupa u pogledu tretiranja forme boje i slikane strukture. – Milica Todorović (iz predgovora katalogu)

„Almost blue“ i „Svež um“ (ispod), radovi hiperrealizma, kroz fokusiranje pažnje na ljudsko lice i ruke posvetili su se istraživanju mentalne dileme i emotivnih stanja. Tako „Almost blue“ predstavlja trenutak pre nego što dolazi do emotivnog pada (kako i naslov sugeriše); glavni deo lica je sakriven, ali tuga na njemu je nagoveštena. Belo svetlo i oštre linije ostavljaju osećaj jasnoće, pokušaja presabiranja.

Dejan Krstić: "Almost blue" (kombinovana tehnika na platnu, 210x150cm)

Dejan Krstić „Almost blue“ (kombinovana tehnika na platnu, 210x150cm)

Slično prethodnoj slici „Svež um“ takođe odaje utisak pokušaja presabiranja, mnoštva različitih misli i uticaja na mladi um. Između leve ruke (ove najbliže!) i lica možemo da uočimo nagoveštaj neke mirne, unutrašnje oaze.

Miloš Ilić: "Svež um" (ulje na platnu, 120x100cm)

Miloš Ilić „Svež um“ (ulje na platnu, 120x100cm)

Radom koji delimično zadire u prostor Nikola Kosić dao je životni savet preko duhovite metafore kulinarskog recepta. Ako želite da nešto uradite, moraćete da u to uložite celo svoje srce.
I naravno, šta je dobar obrok bez malo luka.

Nikola Kosić: "Ako želiš da napraviš dobar obrok" (kombinovana tehnika, 50x50cm)

Nikola Kosić „Ako želiš da napraviš dobar obrok“ (kombinovana tehnika, 50x50cm)

Kao predstavnika vajara i skulpture kao umetničkog izraza istakli bismo Nevenu Vuksanović i njen rad „Vatra“. Odlična upotreba materijala, smireni izraz lica žene koja greje ruke na vatri od istog materijala od kog je i ona sama, ostavljaju snažan, skoro pagansko-ritualni utisak na posmatrača.

Nevena Vuksanović: "Vatra" (pur-pena, žica, pulpa, granje - 170x100x100cm)

Nevena Vuksanović „Vatra“ – detalj (pur pena, žica, pulpa, granje – 170x100x100cm)

Ukoliko smo vas zaintrigirali i ukoliko se zadesite u Beogradu, pogledajte radove i sami 7. jula i nađite svoje favorite.

A vi, likovnjaci, nemojte da vas mrzi. Četkice, čekiće i olovke u ruke, pa se dogodine gledamo na izložbi.

Sve fotografije su autorske.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *