Svi u bioskope! Počinje Beldocs!
Od 7. do 14. maja Beograd postaje grad dokumentaristike, a dokumentaristika nikad nije bila uzbudljivija nego što je na ovogodišnjem Beldocs-u. Osim u bioskopskim salama, Beldocs se dešava i u salama za diskusiju, te će se ove godine održati tri panel diskusije na teme o kojima je uvek bitno pričati, a neki jako kul ljudi iz oblasti dokumentarnog filma držaće i masterklasove.
Beldocs nas takođe podseća da se filmovi ne stvore tek tako na platnu ispred nas, pa veliki fokus stavlja kako na unapređivanje domaće dokumentaristike, tako i na traženje domaćih i stranih mladih talenata, i tako se stvarno bavi dokumentaristikom na jedan sveobuhvatni način i omogućava nam da svaki naredni festival bude još bolji.
Jedanaesto izdanje festivala donosi filmove u čak 14 kategorija. !Kokoška je orno odradila domaći i izdvojila najzanimljivije naslove kako bi vam olakšala (otežala?) izbor. Znate da smo tu, u bioskopu – vidimo se!
Srpski takmičarski program – svinje, kaktusi i čarobnjaci
Ovogodišnji festival otvaraju svjetske premijere dva domaća filma u pokušaju da se stavi naglasak na uspon domaće dokumentaristike i njenih dostignuća. Prvi, Poslednja avantura Kaktus Bate (The Final Adventure of Kaktus Kid) Đorđa Markovića govori o neobičnom stripu iz Drugog svjetskog rata čiji je glavni lik, pogađate, Kaktus zarobljen u saksiji. Međutim, istraga o autoru otkriva mnogo potresniju i kompleksniju priču nego što naslov može nagovjestiti, ispričanu iz perspektive strip autora Aleksandra Zografa. Drugi je Slatko od ništa (In Praise of Nothing) Borisa Mitića, u kome nam se Ništa po prvi i poslednji put obraća u stihu glasom Igija Popa, uz kadrove iz 70 zemalja i muziku Pascal Comelade i Tiger Lilllies.
Pored toga, možete vidjeti i okupaciju bioskopa Zvezda kroz objektiv Senke Domanović, priču o izazovima asimilacije sa kojima se susreću kineski imigranti u Srbiji Tanje Brzaković, priču o srpskom Holivudu Branka Lazića, te poslušati bajke bake Dragoslave u režiji Biljane Tutorov.
Međunarodni takmičarski program i Planet Earth: životi drugih
Ove dvije selekcije ove godine donose predstavnike skoro svih kontinenata. Pored nezaobilaznog dobitnika kanskog Zlatnog oka i maltene svake veće nagrade kojoj se primakao, Lica mesta (Faces Places) ikone francuskog novog talasa Agneš Varde i francuskog fotografa i muraliste JR-a, izdvajamo i novi film kontroverznog umjetnika Aj Vejveja (Ai Weiwei) Ljudski tok (Human Flow) o razmjeri izbjegličke krize i okolnostima koje su natjerale 65 miliona ljudi da napusti svoje domove u bijegu od rata, gladi ili klimatskih nepogoda. Raduje nas i novi film Ejbela Ferare (uglavnom zato što je novi film baš Ejbela Ferare), Trg Vitorio, o istoimenom rimskom trgu i svim ljudima koji se na njemu skupljaju.
U ovom programu zadesio se i film O očevima i sinovima čiji je reditelj proveo čak dve godine u porodici radikalnih islamista, posebno prateći decu, i tako nam pružajući uvid u to kako je odrastati u islamskom kalifatu. Kapa dole Talalu Derkiju za posvećenost!
Pored toga, u selekciju su dospjeli priča i mladima iz Obale Slonovače, stanarima turskog staračkog doma, te francuskom diplomati u Sjevernoj Koreji. Iz Njemačke dolazi i male planete (small planets) o izolovanim mjestima, iz Velike Britanije kratka istorija kubanske prestonice, a iz Grčke priča o kultnoj transrodnoj figuri Lani Muniz.
„Human Rights” i „Front Page”: uništenje, zločin(i), kazna
Emocionalno najzahtjevnije ali i najuzbudljivije kategorije ovogodišnjeg festivala donose ljudske i potresne, ali i ohrabrujuće priče o razaranju i zločinu, iskupljenju i slobodi. Iz Češke i susjedne Hrvatske nam dolazi Kad rat počne Jana Geberta o vođi slovačke paramilitarne grupe „Slovenski branci” koja aktivno regrutuje tinejdžere uz implicitnu podršku vlasti. Devojke Zlatne zore bave se nedavnim drastičnim promjenama u Grčkoj prateći članove krajnje desničarske stranke „Zlatna zora” i njihove porodice, a Priče koje naša kinematografija (ni)je ispričala iz Brazila govori o periodu vojne diktature isključivo kroz pornochanchada filmove – najpopulariji filmski žanr u Brazilu toga doba koji se kratko može opisati kao „porno komedija” . Sa druge strane, Crvena duša i Brexitanija bave se specifičnim, savremenim političkim momentom u dvije zemlje; prvi Putinovom Rusijom koja još uvijek nerijetko Staljina vidi kao heroja, a drugi skiciranjem britanske demokratije u njenom (ne)punom sjaju.
Kazna iz SAD-a ispituje moralne i praktične posljedice smrtne kazne iz ugla osoba na koje je direktno uticala, dok Podvedene nudi drugačiji portret seksualne trgovine ljudima u razvijenom svijetu. Sa druge strane, potresna Hanaa povezuje priče o četiri djevojčice-mlade iz različitih zemalja, koje dijele istu sudbinu iako se nikada nisu srele, a S namerom da se uništi pokušava da jednom za svagda razriješi sve holivudske neistine i politička prikrivanja u vezi sa turskim genocidom nad Jermenima.
Vatrometi i Meteori: eksplozije neke vrste
Programe „Fireworks” i „Meteori” nismo odlučili da stavimo zajedno samo jer su i vatrometi i meteori blještavi i imaju tendenciju da budu u nebesima, već i zato što su eksplozivni baš kao i filmovi koji su se našli u ovim selekcijama. Iz programa „Fireworks” izdvajamo Kedi – film o tome kako mačke preuzimaju svijet! Tačnije, o stotinama hiljada mačaka koje svakodnevno lutaju Istanbulom; samostalne i neustrašive, ali i potpuno umiljate ako zaboravite da su doslovno šefice grada i planete, obuhvatajući emocionalnu srž samoga grada i čineći ga onim što jeste.
Program „Meteori” sastoji se od „radikalnih dokumentaraca, arthausa i hibridnih žanrova” i istražuje netipičan filmski jezik. Filmovi Žoaa Pedra Rodrigeša se ne smeju propustiti, a posebno novi Gde si sada, Žoao Pedro Rodrigeš? u kom se reditelj kroz tok ideja osvrće na svojih dosadašnjih 50 godina života i svoju karijeru. Iako pomračenje sunca nije eksplozivno, ono se našlo među meteorima i to na jednoj oregonskoj farmi, koju uz muziku Lenarda Koena prati kamera Džejmsa Beninga. Nismo mislili da će nas ikad ushititi mogućnost gledanja američke farme, ali onda se desio film L. Koen.
Retrospektive: Ulrih Zajdl i Vlado Škafar
U okviru ovogodišnjeg Beldocs-a desiće se i dve retrospektive, i to filmova Ulriha Zajdla i Vlada Škafara, koji će obojica biti i gosti festivala.
Kroz radove Ulriha Zajdla gibaćemo se gledajući šest njegovih filmova, i to skoro od samog početka njegovog stvaralaštva, filma Matura zbog kog su ga izbacili sa Akademije, do njegovog najskorijeg ostvarenja, U podrumu. Ako volite Zajdla, sigurni smo da ćemo se sresti u nekoj od sala. Ako ga još niste gledali, a cenite sve pomalo uznemirujuće i izvitopereno, pohitajte na Beldocs. Ako ne spadate ni u jednu od ove dve grupe, šta da vam radimo.
U okviru druge retrospektive biće prikazana tri filma Vlada Škafara (Devojka i drvo, Noćni razgovori s Mojcom, Deca) o kome ne znamo mnogo i se sramimo zbog toga, ali planiramo da ove nedelje to popravimo i javimo se sa novim saznanjima i utiscima. Opis retrospektive na Beldocs-ovoj stranici kaže ovo: „Kao jedan od najbitnijih autora sa područja bivše Jugoslavije, Škafar svojim meditativnim i suptilnim nenarativnim filmovima kroji svet u kojem je laž osuđena na propast.” Mi ovom opisu verujemo.
Baltik i biografije:
Ovogodišnja selekcija biografskih filmova šarenija je nego ikada. Izdvajamo dokumentarac Lorne Taker o kultnoj britanskoj dizajnerki Vivijen Vestvud Vestvud: Pank, ikona, aktivistkinja , zatim Velika zverka o danskom arhitekti Bjarke Ingelsu, osnivaču i vođi biroa BIG koji spada u najveće i najuticajnije biroe današnjice. Valdhajmov valcer (The Waldheim Waltz) Rut Bekerman posvećen je razotkrivanju (nezgodno nacističke) ratne prošlosti bivšeg sekretara Ujedinjenih nacija Kurta Vandhajma, a imaćete priliku da pogledate i Jednu kartu, molim (One Ticket, Please) o 78-godišnjoj Njujorčanki koja važi za najstrastvenijeg ljubitelja pozorišta na svijetu.
Specijalne projekcije : Balkan, bejbe!
U kategoriji “Specijalne projekcije”, specijalni Balkan i još specijalniji prijatelji – bacite pogled na filmove o Sarajevu, Beogradu, Zagrebu i novopečenom slavenofilstvu Donalda Trampa! Hotel Jugoslavija, svježe sa premijere u Berlinu, vodi nas kroz prostore hotela Jugoslavija upoznajući nas sa odlučujućim momentima istorije ovih prostora koji su se odreda tamo odigrali – od Tita do Miloševića, NATO bombardovanja pa do danas, nema Jugoslavije bez Jugoslavije, a nema ni Beograda. Blok 70 ima ima svjetsku premijeru na Beldocs-u i bavi se tkzv. „srpskim Čajnataunom” ili blokom 70 poznatom po kineskim doseljenicima i njihovim proizvodima, a Naš novi predsednik nudi satiričan pogled na rusko viđenje američke politike i pokušava da odgonetne tajnu navodnog ruskog mješanja u izbore 2016. Iz Hrvatske dolaze međunarodna premijera Glasnije od oružja (Louder than Guns) Miroslava Sikavice o propagandnoj ulozi patriotske muzike tokom ratova 90ih, a Hram cvijeća Irene Škorić prati izgradnju srpske pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu.
Pomenućemo i selekciju “VR Cinema” posvećenu dostigunućima u virtuelnoj realnosti – skrećemo vašu pažnju na Video sam budućnost po motivima SF vizionara Artura Klarka, te domaće ostvarenje Doživeti Nikolu Teslu – VR muzej. U sklopu selekcije “Muzičko-plesni dokumentarci, zaronite u svijet Kapuera, unutar igre uz brazilske muzičke note ili pogledajte MATANGI / MAYA / M.I.A. o usponu londonske tinejdžerke imigrantskog porijekla, do svjetske pop senzacije.
Ovogodišnji festival traje od 7. do 14. maja. Kompletan program možete preuzeti ovde. Vidimo se u bioskopu!