Atomika: Bog je crven

Atomika je skovan u utrobi Zemlje, bog je Napretka, Tehnologije i 21. stoleća. Sa Crvenom armijom pokorio je svet, nakon čega se njegova sila okrenula čistki na domaćem terenu – vreme je da se otarasi drevnih ruskih bogova i metafora koje oni nose. Duboko u Kremlju, Crveni Gospodari kuju plan – kako da se otarase boga kojeg su sami stvorili?

Preuzeto sa mercurycomics.com

Preuzeto sa mercurycomics.com

O autorima

Kako u predgovoru srpskog izdanja stripa Atomika: BOG JE CЯVEN piše, strip-umetnik Sal Abinanti je još 1999. godine predstavio prijatelju, piscu Endruu Dabu „ideju o bogu kog je stvorio Sovjetski Savez kao neku vrstu veštačkog božanstva koga bi vlast mogla da kontroliše i koristi za manipulaciju narodom“. Kako Dab svedoči, ideja mu se svidela, ali je odbio svog prijatelja obrazloživši da nije bio spreman da se posveti priči, bojeći se da nije dorastao izazovu da odgovori na pitanje – kako pretočiti takvo svemoćno biće na papir i pritom ga načiniti dopadljivim publici?

Kada je u jesen 2004. godine primio mejl od Abinantija sa pitanjem da li se seća ideje o Atomiki i da li je zainteresovan da piše o tome, Dab je odgovorio potvrdno, smatravši da je iskusniji i dorasliji takvom zadatku. Iako se nadao da ima mesece pred sobom tokom kojih će moći temeljno da istražuje, pažljivo konstruiše koncepte, da napravi nekoliko probnih verzija, Sal ga je zatekao dajući mu jedan vikend „fore“ da završi prvu ruku scenarija. Prva sveska u serijalu je izašla 2005. godine, a poslednja, dvanaesta, tek 2011. – višegodišnja pauza je nastala zbog nesuglasica sa prvobitnim izdavačem Speakeasy Comics, koji je ubrzo propao.

Što se karijere autora tiče, Sal Abinanti je svoju strip karijeru započeo kao honorarac u Marvelu i DC-ju. Međutim, tamo su mu govorili da je njegov crtež previše sirov, apstraktan i uznemirujuć za njihove potrebe; on je, pak, odlučio da im se ne prilagođava, već da radi ono što voli i kako voli: zato je osnovao sopstvenu, nezavisnu izdavačku kuću Mercury Comics. S druge strane, Endru Dab se pored stripske karijere ostvario i kao scenarista za Tamnice i zmajeve, te kao i pisac i producent TV serije Natprirodno (Supernatural).

Preuzeto sa darkwood.co.rs

Odlomak iz Jevanđelja po Agoniji (klik za veći prikaz). Preuzeto sa darkwood.co.rs

Sinopsis

Crvena hladnoća. Preuzeto sa darkwood.co.rs

Crvena hladnoća.
Preuzeto sa darkwood.co.rs

Strip je napisan u maniru verskog teksta (pisanog u prvom licu), pa kao takav počinje Postanjem. Tokom perioda industrijskog napretka sovjetske Rusije, vlada uspeva da stvori sopstvenog boga – Atomiku, pritom ukinuvši i zabranivši sva ostala božanstva. Kada je pokorila čitav svet, vlada ga šalje da se obračuna sa preostalim božanstvima koja su opstala u Rusiji. Međutim, svakom novom pobedom Atomika postaje sve jači i sve ga je teže kontrolisati, pa vladi ne preostaje ništa drugo nego da ga se otarasi. Ili bar da pokuša.

Pored samog Atomike, susrećemo niz likova napisanih kao mešavina mitskih slovenskih bića i savremenih pojava poput Baba Jage, Černobilja i Lješija. Svi oni predstavljaju amalgame nečeg starog i nečeg novog, otelotvorene u čovekolikim bićima koje Atomika redom uništava. Glavni neprijatelji su mu Koščelj, demonoliko besmrtno biće koje se krije u senkama, kuje zavere i pokušava da svet utopi u tamu, i Arohnir, personifikacija svakog gospodara gladnog moći, sa kompleksom boga. Njih dvojica zajedno povlače konce iz senke i kontrolišu Rusiju, kao i Atomiku, koga koriste ne bi li postali apsolutni vladari sveta.

Preuzeto sa samabbinanticom.blogspot.rs

Preuzeto sa samabbinanti.com

!Kokoškin sud

Utisci o Atomiki su podeljeni ne samo međ’ ljubiteljima stripa širom sveta, nego i u samoj redakciji !Kokoške: nekima je ovaj strip oličenje originalnosti i genijalnosti, dok je drugima naporna, sumanuta priča prepuna loših dijaloga i mestimično konfuznih (ali nesumnjivo veličanstvenih) crteža. Naravno, sve zavisi od toga kako pristupate čitanju stripa.

Atomika se može čitati kao razvojni put (super)heroja. Tu su zloće koje bi da unište svet, tu je tužna priča o tome kako je protagonista dobio svoje moći, karakterni razvoj od arogantnog klinca do saosećajnog branitelja naroda… Ipak, mnogo je zanimljivije čitati ovaj strip kao alegorijsku priču o Sovjetskom Savezu. Čitajući prvu svesku, gde se Atomika priseća kako je zalutao duboko u utrobu Moskve i kako je njegova majka (Majka Rusija!) stradala ne bi li on postao novi bog, niste sigurni da li je ovo priča o heroju koji stiče moći ili je alegorija o revoluciji koja je dovela Sovjete na vlast. Nadrealno je i nejasno ispričano, poput mitske proze.

Preuzeto sa samabbinanticom.blogspot.rs

Preuzeto sa samabbinanti.com

Čitajući dalje uviđate kako Arohnir može predstavljati personifikaciju sovjetskih diktatora, a Koščeja državnički aparat koji ih drži na vlasti. Pored njih, i među ostalim likovima možete naći personifikovane elemente koje tradicionalno povezujemo sa Sovjetskim Savezom. Tako je, recimo, Gulag predstavljen kao Morozko, bog zime i vladar Sibira, biće koje je još sa carem imalo pogodbu da njegove neprijatelje zauvek muči među svojim zidovima. Atomika ga uništava jer želi da nastavi sa praksom kažnjavanja protivnika režima. Interesantan je i prikaz polubogova – idola države koje je Arohnir stvorio kako bi ojačao svoj položaj zbog Atomikine neposlušnosti; među njima su i Gvozdena Zavesa (gnusoba stvorena da daje osećaj sigurnosti narodu od spoljnog neprijatelja), Sputnjik (leš oživljen u kosmonautskom odelu sa imenom koji treba narod da asocira na tehnološki napredak), Udarnik (simbol radnika udarnika i njihove važnosti  i snage kojom su izgradili državu) i Pravda, koje se sam Atomika gnuša i ne razume zašto je narod toliko voli.

atomika_v1_033m

Panteon polubogova (klik za veći prikaz). Preuzeto sa samabbinanti.com

A ko, ili šta je Atomika u celoj ovoj simbolici? Da li je on sistem, ili samo oličenje komunizma? Možda predstavlja ruski narod, koji je učen da misli kako pripada jednom sistemu većem od života, sistemu koji može pobediti sve neprijatelje – ako ne dovodi u pitanje legitimitet vlasti i veruje u jednakost koje nema. Ipak je on sin Majke Rusije i na kraju priče pokazuje humanost i pita se kome je on to odgovoran i zašto trpi jaram onih čija moć je prividna.

Nisu likovi jedini čiji smo simpolizam pokušali da razgonetnemo. Događaji i Atomikine bitke mogu se povezati sa stvarnim sovjetskim konfliktima. Ruski građanski rat između crvenih boljševika i belih monarhista, uplitanje SSSR-a u revolucije u Kini i na Korejskom poluostrvu, Staljinove čistke,  katastrofa u Černobilju… sve se to može pronaći u ovom stripu.

… ili to samo naše oči žele da vide, i strip nije ništa drugo do ŠBB-KBB da je Supermen rođen u SSSR-u (jer je Superman: Red Son za mlakonje; o tome neki drugi put).

Preuzeto sa mercurycomics.com

Preuzeto sa mercurycomics.com

atomikanaslovna1Kompletnu Atomiku, u tvrdom povezu i luksuznoj opremi, koja pored sakupljenih 12 svezaka sadrži i galeriju originalnih naslovnih strana i veoma koristan leksikon likova i njihovu vezu sa slovenskom mitologijom, kao i još par dodataka, možete naći u izdanju Darkwood-a, u okviru edicije Grafički romani, a nekoliko oglednih stranica možete prelistati ovde.

    1 komentar

    • 100% says:

      Sjajan strip, sjajan tekst, svaka čast! Bilo bi fenomenalno da redovnije izbacujete tekstove o stripovima…

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *