Doctor Who – stvaranje legende

Nakon pola veka, kultna serija-zagonetka konačno dobija rešenje. Doctor Who, najdugovečnija SciFi serija, reinkarniše se kao i njen glavni junak – u raznolikim nedaćama, ali nepromenjene suštine.

T.A.R.D.I.S. - Time and Relative Dimension in Space, preuzeto sa nerdist.com

T.A.R.D.I.S. – Time and Relative Dimension in Space, preuzeto sa nerdist.com

Skoro da je nemoguće da nikada niste čuli za Doktora. On je simbol Velike Britanije koliko i kraljica, čaj u pet ili crvena telefonska govornica. Svaki stanovnik britanskih ostrva zna ko je Doktor i odakle je, kao i da je TARDIS veći iznutra nego spolja, a na sam zvuk mašine ovog svemirskog broda, oni će se zavaliti u svoje kauče, pojačati ton na TV-u, uzeti svoj čaj i uzviknuti: Džeronimo!

Poslednjih pedeset godina, Doktor je učio publiku da nasilje nije rešenje, da nije loše biti drugačiji,da ne postoji nerešiv problem. Naučio nas je da se mnogo toga može uraditi za 4 minuta, da ne trepćemo pred statuama anđela koji plaču, da ne postoji biće u univerzumu koje je beznačajno, da ne stajemo, da budemo milosrdni čak i prema najhladnijem Daleku i da su leptir-mašne kul.

Ako kojim slučajem ipak ne znate ko je ovaj veličanstveni pustolov, a nažalost, malo ljudi sa ovih prostora je imalo priliku da se s njim upozna, verujte, biće to ljubav na prvu epizodu. Ovde ćete saznati kako je serija nastala, kako je postala svetski fenomen, na kakve strašne zlikovce možete naići ako pristanete da budete Doktorev pratilac i šta možete očekivati od „The Day of the Doctor” specijala povodom 50 godina serije. Nadamo se da ćemo Vas inspirisati da pogledate bar jednu epizodu Doktora, a posle toga… Pa, nadamo se da imate vremena pri ruci, nije lako odgledati 33 sezone u jednom dahu.

Doktor za neupućene

Ova naučno-fantastična serija u produkciji BBC-ja prati avanture jednog neobičnog vanzemaljca vremeplovca, koji se predstavlja imenom Doktor („Doktor Ko? Doktor Šta?” – pitanje je koje postavi svaka osoba nekoliko minuta pre nego što postane zagriženi fan).  Kroz prostor i vreme on putuje u svom brodu TARDIS čiji je kamuflažni pogon „trenutno” zaglavljen u obliku plave policijske kabine (uobičajen prizor na ulicama Engleske u doba nastanka serije). Na svojim putovanjima on posećuje razne svetove u različitim istorijskim trenucima, ali ono čto ga razlikuje od ostalih pripadnika drevne rase Vremenskih lordova su njegova ljubav i odanost prema stanovnicima planete Zemlje, a posebno privaženost populaciji Ujedinjenog Kraljevstva. Na njegovim putovanjima i avanturama često ga prate zemaljski saputnici – najčešće saputnice – koji mu pomažu i uče ga humanosti i požrtvovanju. Kao pripadnik rase Vremenskih lordova, on ima dva srca, moć regeneracije i sonični šrafsciger, najneverovatniju spravicu u univerzumu.

Prva epizoda serije je emitovana 23. novembra, 1963. godine. Svaki poznavalac serije pravi podelu na originalne serijale, emitovane od 1963. do 1989. godine, sa ukupno 26 sezona i 7 različitih glumaca u ulozi Doktora, TV film iz 1996. godine sa Osmim doktorom, i nove serijale  od 2005. godine do danas, sa trenutno emitovanih 7 sezona i 3 različita Doktora. Postoje i spin-off serije (Torchwood, The Sarah Jane Adventures, K-9) kao i veliki broj radio drama, knjiga o Doktorovim avanturama i Doctor Who magazin, u kome su objavljivani stripovi, intervjui i razni drugi članci o ovoj franšizi. Sa ovim podacima nije teško razumeti kako se ovaj serijal našao u Ginisovoj knjizi rekorda kao najdugovečnija i najuspešnija SF serija na svetu (bazirano na sveukupnom rejtingu, prodaji DVD-a, knjiga i protoku na iTunes).

Postanak

Prvi Doktor 1963. godina, preuzeto sa wikimedia.org

Prvi Doktor 1963. godina, preuzeto sa wikimedia.org

Zahvalnost za samo postojanje Doktora sleduje praznom terminuu programu BBC-a. Naime, urednici ove medijske kuće imali su teškoće sa popunjavanjem programa subotom popodne, između emisije o sportu, namenjene odraslima, i muzičke emisije za tineldžere. Tražili su adekvatan sadržaj koji bi nekako povezao ove dve različite ciljne grupe.  Kanađanin Sidni Njuman, šef odseka za dramske serije, došao je na ideju da bi SF format bio idealan za ovu rupu u programu. Okupio je tim scenarista, izabrao temu o vremenskom putovanju i sam stvorio lik misterioznog Doktora i dao ime seriji.

Najveći izazov bio je minijaturni budžet. Kako je serija bila edukativna, scenaristi su imali zamisao da TARDIS menja obličje u zavisnosti od vremenskog perioda gde sleti (antički grčki stub, sarkofag u Egiptu, itd.) ali su zbog manjka sredstava došli na ideju da se kamuflažni mod broda pokvario i zaglavio se u obliku plave, policijske kabine iz 1963. Ovakva maštovita rešenja za banalne probleme kao što su novci, učinila su ovu seriju onim što danas jeste. Upravo mali budžet terao je scenariste da se koncentrišu na samu priču, te su najdramatičnije, najstrašnije i najnapetije epizode one u kojima roboti nose aluminijumske kapice, čudovište je napravljeno od pur pene, ili jednostavno sakriveno iza zatamljenog stakla astronautskog skafandera (epizode Tomb of the Cybermen, The Ambassadors of Death, The Ark in Space).

Kako su Daleci pomogli Doktoru

Upoznajte lice užasa: scena iz "Postanka Daleka", 1975. Preuzeto sa Jim's Dalek Site

Upoznajte lice užasa: scena iz “Postanka Daleka”, 1975. Preuzeto sa Jim’s Dalek Site

Pravi uspeh serija o Doktoru je doživela tokom drugog serijala, zahvaljujući ničem drugom nego uvođenju najljućeg neprijatelja Vremenskih lordova – Dalek kiborzima. Dobro, iz današnje perspektive oni ne deluju strašno. I u novim serijalima oni zauzimaju važno mesto kao antagonisti, ali mnogima ih smatraju prevaziđenima. Ipak, generacije dece nisu mogle noću da spavaju na sam spomen njihovog imena, a ako ste hteli nekog propisno da isprepadate, prišunjali biste mu se iza leđa i uzviknuli „Exterminate!”.

Daleci su najbolji primer inovativnog pristupa scenarista. U scenariju, Daleci su opisani kao bezosećajni istrebljivači svih onih koji nisu Daleci, surovi su, nemaju samilosti i žele da vladaju univerzumom – ukratko „nacisti svemira”. Kostimografi su sa malo para i neverovatnom maštom napravili valjak na točkićima, sa mehaničkim okom na štapu, štapom koji ispaljuje smrtonosne zrake i teleskopsko manipulatornom rukom, tj. gumenim otpušivačem sudopere. Naizgled ne tako strašni, Daleci su ipak jednako deo britanske pop-kulture koliko i Doktor, a uvršteni su i u Oksfordski rečnik.

Petnaestogodišnja pauza

Pogodite dekadu – logoi uvodnih špica kroz vreme, preuzeto sa moddb.com

Serija je bila veoma uspešna i gledana tokom svojih dvadesetak godina staža. Doktori su se menjali, zahvaljujući mašti scenarista, koji su Vremenskim lordovima dali moć regeneracije. Naime, pri smrtnoj opasnosti, ili kada bi glumac želeo da napusti seriju, Doktor bi se „regenerisao” u potpuno novu osobu, sa novim licem, karakterom i stilom oblačenja. Ne samo da je ovo bio idealan način da se zameni odlazeći glumac, već je osvežavalo i samu radnju.  Tako se priča o Doktoru širila i produbljivala, generacije su odrastale na njoj i prenosile deo svog detinjstva na potomke. Ipak, tokom kasnih osamdesetih, serija je gubila na gledanosti. Na to je najviše uticala promena u programskoj šemi: Doktor je emitovan ponedeljkom uveče, u isto vreme kad i tada najpopularnija serija u UK – Coronation Street. Naučno-fantastična serija „za decu” nije mogla da parira seriji „za mame”.

Zvanično, serija je „pauzirana”, ne ukinuta. Tokom „pauze” Doktora nije bilo na malim ekranima, ali su magazin i knjige sa njegovim avanturama redovno izlazili. Posebno treba napomenuti veoma popularan serijal knjiga Nove avanture Doctor Who-a,  koji je izlazio od 1991. godine, a za koji su pisali neki od glavnih scenarista novog serijala, pogotovo Rasel T. Dejvis. Interesovanje fanova nije jenjavalo i to je producentima davalo nadu u brz povratak serije. Međutim, TV film napravljen u koprodukciji sa producentskom kućom Foks 1996. godine nije zainteresovao američku publiku, te najavljena saradnja na novoj seriji nije ostvarena. Ipak, Osmi Doktor je pobrao sve simpatije fanova, i nastavio da živi u knjiškim serijalima.

Regeneracija

Deveti Doktor u kožnoj jakni, preuzeto sa dailyquirk.com

Deveti Doktor u kožnoj jakni, preuzeto sa dailyquirk.com

BBC nije odustajao od Doktora. Tokom „pauze” traženi su partneri, druge producentske kuće kao i ideje za nove avanture.  U međuvremenu, povodom četrdesetogodišnjice serije, Doktor se preselio na internet i u animiranim epizodama, toliko uspešnim da su glumca Ruperta E. Granta prozvali Devetim Doktorom. Rupert se 1999. godine pojavio u istoj ulozi u parodiji u humanitarne svrhe, koju je napisao mladi Stiven Mofat, klasičnog naslova Doctor Who and the Curse of a Fatal Death (Doktor i kletva neizbežnog umiranja). Doktora su u parodiji igrale velike glumačke zvezde – Roan Atkinson, Džim Brodbent, Hju Grant i Džoana Lumli (zasad jedina žena u ovoj ulozi) dok je Mastera, još jednog Doktorovog zakletog neprijatelja, igrao Džonatan Prajs. Urnebesna zabava za fanove, ali i one koji nazivaju ovu seriju „dečijim gubljenjem vremena”.

Napokon, BBC je 2003. godine dao zeleno svetlo snimanju serije, angažovavši Rasela T. Dejvisa kao glavnog scenaristu. On je okupio tim scenarista koji su bili najveći fanovi Doktora – Marka Gatisa, Stivena Mofata, Pola Kornela i Roba Šermana. Zajedno su izmenili format serijala, napravivši sezonu od 13 epizoda zasebnih radnji, dok su stari serijali imali priču koja bi se razvijala cele sezone. Svakog Božića izlazili bi specijali koji bi uglavnom imali zasebnu priču i pratioce (uglavnom specijalne goste). Iako je tehnički ova serija nastavak originalne, ovoj sezoni su dali broj 1, a ne 27, kako bi joj sledovalo. Takođe, priči su dali nov obrt. Doktor je sada usamljen, jedini preživeli Vremenski lord nakon tragično okončanog Vremenskog rata između njegove vrste i Daleka. Rat se desio negde između priča Osmog i Devetog Doktora, a ni do danas nam nije otkriveno šta se tačno zbilo.

 Za ulogu Devetog Doktora razmatrana su već poznata imena, kao što su Bil Naj, Antoni Hed, Edi Izard, Alan Dejvis i Hju Grant, ali producenti i pisci su hteli da promene samu pojavu Doktora, hteli su glumca za koga nikada ne biste rekli da je „viktorijanski učenjak” kakav je Doktor bio u prvim serijalima. Izabrali su Kristofera Eklstona. Čak su ostavili njegov severnjački akcenat ne bi li što više odudarao „BBC-jevom engleskom”, koga su se tako strogo držali šezdesetih.

TARDIS ponovo leti

Deseti Doktor u starkama, preuzeto sa hqwide.com

Deseti Doktor u starkama, preuzeto sa hqwide.com

Prva epizoda emitovana je 26. marta 2005. godine i doživela je veliki uspeh. Međutim, pravi uspeh je usledio  tek nakon što je Eklston odustao od daljeg angažmana i prepustio svoju ulogu jednom od najomiljenijih Doktora svih fanova – Dejvidu Tenantu, Desetom Doktoru. Tokom njegovog doktorovanja serija je postala popularna i van granica Kraljevstva, a Amerika je konačno osvojena. Jedan od najemotivnijih i najtužnijih trenutaka u istoriji serije desio se 2009. godine, kada su Dejvid Tenant i glavni scenarista Rasel T. Dejvis najavili odlazak. Umesto jedne cele sezone, snimljene su 4 jednočasovne epizode emitovane 2009. godine, na Uskrs, na jesen, Božić i Novu godinu.

Whatever you do, don't blink! preuzeto sa nerdist.com

Whatever you do, don’t blink! preuzeto sa nerdist.com

Sa Jedanaestim Doktorom, koga igra Met Smit, i Mofatom kao novim piscem, serija je dobila nov obrt. Priče su postajale dramatičnije sa neverovatnim finalima sezona, a dobili smo i nova omiljena čudovišta u liku Plačućih Anđela. Ovi monstrumi, zbog kojih mala deca izbegavaju muzeje sa antičkim statuama, a i odrasli sa zebnjom prolaze pored skulptura anđela, hranila su se vremenskom energijom, tako što bi žrtvu dodirom kroz vreme poslali u prošlost. Ono što ledi kosti u vezi sa njima je što se pomeraju se kad ne gledate; trepnete li, statua se pomera, sve bliže, i bliže…

Jedanaesti doktor sa leptir mašnom, preuzeto sa smh.com.au

Jedanaesti doktor sa leptir mašnom, preuzeto sa smh.com.au

Posle nekoliko uspešnih sezona, Met Smit je odlučio da penzioniše svoju leptir mašnu i prepusti ulogu Doktora nekom drugom.  Ceo svet, tj. okoreli fanovi, uživo su preko interneta strimovali emisiju na BBC-ju u kojoj je 4. avgusta 2013. godine objavljen novi, Dvanaesti Doktor kojeg će igrati Piter Kapaldi. Priliku da ga ocenimo u ovoj ulozi imaćemo nakratko za božićni specijal 2013. godine, kada će se od nas oprostiti Jedanaesti Doktor. Prava prilika da se sa Dvanaestim upoznamo dolazi tek na jesen 2014. godine, u sledećoj sezoni.

The Day of the Doctor

The Day of the Doctor, preuzeto sa bbc.co.uk

The Day of the Doctor, preuzeto sa bbc.co.uk

Najspecijalniji od svih specijala tek dolazi: za nedelju dana slavi se pedestogodišnjica serije 23. novembra 2013.godine. Uz aktuelnog Jedanaestog Doktora i njegovu trenutnu saputnicu Klaru Osvald, najavljen je povratak Desetog Doktora i njegove saputnice, publici najdraže, Rouz Tajler. Nikad pre tog dva Doktora nisu se našla u isto vreme na istom mestu (neki paradoksi i paradigme, što bi rekao Deseti: ‘It’s wibbly-wobbly, timy-whimy’). Jaka medijska kampanja i potpuna tajnost radnje specijala dovele su publiku u stanje duboke neurastenije. Slogan „Save the Day” je preplavio društvene mreže i savršeno opisuje duševno stanje svakog vernog fana koji prekrižava dane na kalendaru do Te Subote.

Na iznenađenje fanova, deset dana pre specijala, 14. novembra, BBC je na svojoj internet stranici objavio šestominutnu epizodu „The Night of the Doctor”, u kojoj imamo prilike da vidimo poslednje trenutke Osmog Doktora i veoma teške odluke koju je morao da donese. Ova epizoda je mnogima delić odgovora koji publika postavlja još od početka novog serijala, i daje nam uvid u moguću radnju specijala. Da li ćemo napokon saznati kako se Doktor stvarno zove?

    1 komentar

    • aleksandar Hough says:

      alonsy, previše malo ljudi zna za doktora tamo u engleskoj odakle ja dolazim nema čoveka koji nezna bar 20 rečenica o doktoru, nema radnje koja ne prodaje nešto u vezi sa doktorom i naučio nas je da uvek nosimo banane na žurku I još mnogo mnogo mnogo mnogo stvari

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *