Tajne Okruga Eseks

Postalo je nepisano pravilo da se autori grafičkih romana bave malim ljudima, što je slučaj i sa Okrugom Eseks Džefa Lemira. Ono po čemu se ovaj naslov izdvojio – prerastao je u portret jedne nacije…

Okrug Eseks predstavlja kolekciju tri priče Džefa Lemira, tako naslovljenu kako bi bilo istaknuto ono što im je zajedničko – mesto radnje. To je delom imaginarni kanadski okrug, nalik okrugu Ontario, u kom je autor odrastao, naseljen pretežno stanovništvom koje se bavi poljoprivredom i – nimalo slučajno – obožava hokej. Priče sa farme, Priče o duhovima i Seoska bolničarka se međusobno proširuju, jer su protagonisti jedne od njih sporedni likovi u nekoj drugoj.

Tipičan pogled na okrug Eseks

Iako je sve započelo kao jedna, samostalna priča, smeštena u Lemirov rodni gradić, ovo ostvarenje je preraslo u svojevrsno „porodično stablo”, kako navodi autor. Prostrana žitna polja i snegom prekriveni predeli poslužili su mu kao pozadina naspram koje su ljudi još otuđeniji i usamljeniji, nego što bi se očekivalo zbog prirode njihovog zanimanja. Poljoprivreda je tradicija u porodici Lemir, ali malog Džefa nije zanimala. Kada se kasnije preselio u Toronto i realizovao Okrug Eseks, ni sâm nije bio siguran da li je ovaj naslov posveta detinjstvu ili pokušaj da se oslobodi sećanja iz tog perioda koja su ga dugo pratila. Zanimljivo, veći uticaj na Lemirovo stvaralaštvo nisu toliko imali drugi strip-autori, koliko čuveni Nobelovac, Džon Stajnbek. Njegovi romani su bili prožeti društvenim i ekonomskim temama, koje nisu ograničene na vreme radnje, jer su u centru pažnje pitanja ljudskih težnji, usamljenosti i neizvesnosti.

Kod Lemira kao da tišina ima svoju tišinu…

U početku beše slika – slika dečaka s povezom preko očiju i ogrtačem. Maleni Lester je želeo da postane superheroj, a završio je crtajući stripove o superherojima. Jedan od njih je prikazan kao strip u stripu (Priče sa farme). Majka mu je preminula, o svom ocu zna vrlo malo i o njemu brine ujak. On je jednostavan čovek, koji mnogo radi i koliko god se trudio da razume Lestera, to mu ne polazi za rukom. Kada Lester skine masku, njegove oči su maltene bezizražajne. A kada proviruju ispod maske, one su ispunjene životom – onako kako ga dečak zamišlja: kao borbu protiv vanzemaljske najezde.

Dečak koga ponekad mašta odvede predaleko…

U nastavku se susrećemo sa starim Luom Lebefom, nekadašnjom hokejaškom zvezdom. Priče o duhovima vraćaju Lua u mladost, u kome su on i njegov mlađi brat žarili i palili hokejaškim terenima, ali su se potom udaljili. U sadašnjosti je on senilni starčić, o kome povremeno brine medicinska sestra En. Njoj je posvećena treća knjiga, Seoska bolničarka, koja povezuje niti iz prve dve, a koje se samo mogu naslutiti. Okrug Eseks tako na kraju uspeva da nadmaši porodičnu sagu i prerasta u storiju o zajednici obeleženoj tragedijom starom čitav vek.

Usamljenost, pa i izolovanost, su glavne karakteristike Lemirovih protagonista

Džef Lemir je odlično izbalansirao količinu teksta i naraciju crtežom. Okrug Eseks ima preko petsto strana, ali nije pretrpan tekstom. To je jedna od ključnih karakteristika grafičkih romana: neme sekvence koje čitaocima služe poput intermeca. Još jedna specifičnost Lemirovog izražavanja je smena širokih pustih predela s krupnim kadrovima usamljenih ljudi. Na taj način podvlači njihovu usamljenost i izgubljenost. A opet, sličan pristup koristi i kada crta prepune hokejaške dvorane i hvata igrače pred ključne udarce. Ovo je dodatno obogaćeno drugim grafičkim rešenjima, poput spomenutog stripa u stripu, geografskih karti ili porodičnih fotografija i pisama. Ti dodaci čine Eseks još intimnijim delom.

Hokej – više od sporta

Hokej na ledu, „ples života”, kako ga zovu, je najpopularniji sport u Kanadi. A za Lemira predstavlja metaforu za bolji život i beg sa sela. Pored toga, timski duh je iskorišćen kako bi bila istaknuta važnost porodice, ali i važnost sporta kao zajedničkog imenioca kolektivnog identiteta; što lokalnog, što nacionalnog. Zaista, hokej je u Kanadi simbol jedinstva toliko da se posvećenost Kanađana ovom sportu poistovećuje s religijom. Zemlja od preko trideset miliona stanovnika je podeljena politički i jezički, ali je hokej tu da ih ujedini. Sve je poprimilo još šire razmere nakon što je hokej svoja vrata otvorio ženskoj populaciji. Otuda je Lemir kroz Okrug Eseks nastojao i da čitaocima približi kulturu svog naroda.

Ovo delo je priča o ljudima izneverenih očekivanja i nedosanjanih snova, koji, uprkos tome, nisu odustali. Grubi su to ljudi, poput mesta u kome žive, hladnog i pustog, ali njihove male pobede su sve samo ne obične. Lemir jeste bio inspirisan superherojskim stripom, kome je, rekosmo, uputio nedvosmislenu posvetu, ali je Eseks nešto potpuno drugačije. No, autor je svoje delo završio onako kako se završava većina superherojskih priča: nadom, olakšanjem i podsećanjem da život uvek ide dalje. Okrug Eseks je širom Kanade profesorima književnosti poslužio kao dokaz da i strip, odnosno grafički roman – može biti posmatran kao vid književnosti.

Ekspresivnost Džefa Lemira na delu

Srpski izdavač je Komiko, a izdanje je u tvrdom povezu, što i priliči ovako obimnoj knjizi. Prevod potpisuje Igor Cvijanović. Ovo izdanje se smatra definitivnim, jer uključuje i dve kratke priče, kao i dodatni materijal, u vidu skica i ilustracija. Originalni izdavač je Top Shelf, a Okrug Eseks je u regionu objavila i zagrebačka Fibra. Još, Džef Lemir je početkom godine na Tviteru najavio TV seriju o kojoj se dugo priča, odnosno, pilot epizodu te serije. A gde ima dima…

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *