Vinšlusov Pinokio: vatrena seksi igračka

Pinokio u strip-interpretaciji Vinšlusa najbolji je način da vam draga priča iz detinjstva bude zauvek upropašćena obiljem nasilja i seksa.

Ukoliko ste gledali Diznijev crtani o drvenom lutku koji želi da postane dečak, prilično dobroćudnom kitu i vili iritantnog glasa, spremite se da vam detinjstvo bude uništeno: strip Pinokio francuskog autora Vinšlusa je sve samo ne sladunjav. Ipak, on nije u potpunosti zasnovan ni na originalnom romanu, pa već na samom početku čitalac biva upozoren da je priča koja sledi slobodna adaptacija istoimenog dela Karla Kolodija.

Screen Shot 2015-02-02 at 12.02.50 AM

Naime, u ovoj inkarnaciji Pinokio je robot, Đepeto pohlepni pronalazač koji samo traži načine da svoje izume unovči, a svet u kome oni žive je onaj u kome oružje donosi najviše novca. Stoga, Pinokio je napravljen da bude robot-vojnik. On ne progovara, ne oseća, pa čak ni ne trepće dok slučajno raznosi ljude u vazduh, u nemogućnosti da se otrgne od uloge koju mu je Đepeto namenio. Ipak, on sve vreme ostaje nevin dečak koji samim svojim prisustvom, nesvesno, uništava sve oko sebe; tako veliki deo priče provodi obešen na ogromnoj lizalici gde ne radi ama baš ništa, a ipak biva okidač za mnoge užase koji se oko njega dešavaju. Lizalica se nalazi na Vinšlusovoj verziji Čarobnog ostrva koje je, naravno, mnogo drugačije od onog Diznijevog: kolači su puni crva, iz fontana cure fekalije, a sam vladar je nadobudni kraljević koga Ostrvo uopšte ne zanima. Ovde se u priču uključuju i novi akteri: vojska, koja svojim uniformama i zastavom u vidu ukrštenih lizalica neodoljivo podseća na naciste, a tako se i ponaša.

Screen Shot 2015-02-02 at 1.23.27 AM

Za sve ovo vreme, Đepeto, kao u Kolodijevom originalnom romanu i Diznijevom crtanom filmu, pokušava da nađe Pinokija i završava u utrobi ogromne toksične ribe, a Cvrčak Cvrle obitava u Pinokijevoj lobanji pod imenom Buba Švabić. Stranice ispunjene Švabićevom pričom su jedne od retkih gde se pojavljuje bilo kakav tekst, jer je Pinokio gotovo u potpunosti nacrtan bez ijedne reči; crteži su dovoljno upečatljivi da sami ispričaju priču. Zapravo, oni su toliko upečatljivi da stranice ispunjene Švabićevim tekstom ponekad budu šok za organizam posle Pinokijevih nemih, jezivih avantura. Vinšlus ne traći mesto ni na jednoj stranici i maestralno umeće isečke dijaloga samo kada su preko potrebni ili potpuno neočekivani; u ovom stripu čitav narativ je oblikovan crtežom i, pri tome, je vrlo jasan i čita se gotovo nagonski.

Screen Shot 2015-02-02 at 1.22.17 AMGenijalnost Vinšlusovog dela nije samo u tome što zadržava osnovne premise Kolodijevog romana i Diznijeve sladunjave adaptacije koje potpuno izvrće, nego i u svim novinama koje umeće u njih; likovi u Pinokiju su brojni i neočekivani, i nijedan od njih nije beznačajan, pa i sam strip ima više završetaka, po jedan za svakog od njih. Stil crteža se takođe menja u zavisnosti od situacije, pa Vinšlus varira od minimalizma mastila do rasplinutih vodenih boja. Osim toga, teme kojima se strip bavi daleko su od moralnih pouka Diznijeve razdragane bajke: Vinšlus je kritičar i satiričar. On uspeva da, u priču o dečaku-robotu koji bi samo da postane kao svi ostali, umetne orvelovsko nadgledajuće oko, nacističku vojsku, sliku korumpiranog sistema i kritiku kapitalističkog društva. Pinokio, ipak, nije samo tmuran, perverzan i nasilan – on je, pre svega, strip o svemu ljudskom. Njegov glavni lik traga za svojom srećom; on, nesvestan zla u kome je nastao i koje ga okružuje, nastavlja da ide kroz svet ne trepćući, pa makar ga obesili na još sto lizalica. Osim toga, Vinšlus se u Pinokiju poigrava očekivanjima čitalaca, pa i stereotipima i tabuima, i to uglavnom kroz humor; tako se u jednom od Buba Švabićevih segmenata pojavljuje homofobni Jehovin svedok, a Pinokijev nos Đepetovoj ženi služi u ne sasvim čedne svrhe šteta što je Đepeto baš tu ugradio smrtonosni bacač plamena!

Screen Shot 2015-02-01 at 11.57.51 PM

Sve u svemu, Pinokio je strip koji svakako treba pročitati – ako ne zbog fascinantnog crteža koji nadmašuje dijaloge i političke satire koju je Dizni odlučio da izbaci iz Kolodijevog romana, a onda makar zbog ljudske priče ispričane iz perspektive nesrećnog robota zarobljenog u užasnom svetu. Pre nego što nabavite svoj primerak i posvetite se stripu, pozdravite sa svojim detinjstvom i spremite se da budete zgroženi, šokirani i duboko pogođeni ovom pričom, ali i impresionirani time šta ogoljeni crtež može da postigne.

Vinšlusov Pinokio preveden je i na srpski u odličnom izdanju Darkwood-a, pri ediciji Supernova. Sve slike preuzete su sa sajta Darkwood-a i iz njihovog pregleda početka Pinokija.

3 komentara

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *