Sve Homerove žene: Odiseja

Flertujte kao Kirka, budite staloženi poput Penelope i izbegavajte svaku Kalipso u širokom luku! Odiseja nudi čopor snažnih likova rasutih po Mediteranu, a bez obzira na to da li su ljubavnice, kidnaperke, majke ili pomagačice, Homer-žene ćete pamtiti. Dugo.

Odiseju ste čitali. Ako niste, učinite to sada, i kad se vratite znaćete da je u pitanju ep o potucanju sve sredovečnijeg Odiseja od Troje do rodne Itake. Odisejev put bio bi lakši i manje zanimljiv da nema Posejdonove zlopamtilačke prirode, niti dopadljivih, sarkastičnih poluboginja kojima su u 12. veku pre nove ere vrvela sitna ostrva Mediterana.

U redakciji Kokoške vodi se duga i nerešena debata o Odisejevom promiskuitetu, prirodi njegovog odnosa sa Nausikajom i seksualnoj tenziji između Atene i Posejdona, ali danas ćemo se posvetiti samo pregledu moćnih ostrvljanki Odiseje – od Troje do Itake sve su žene karakterisane bolje nego junakinje današnje pop-štampe.

Kirka

Trsiteljka: Kirka s crnom kosom, autora Vrajta Barkera | preuzeto s Vikipedije

Trsiteljka: Kirka s crnom kosom, autora Vrajta Barkera | preuzeto s Vikipedije

Ne možete ne voleti Kirku. „Zlatokosa boginja slavna” je privrednik, čarobnica, zemljoposednica, zavodnica i manipulator par excellance. Uvek ima plan B: ako vas već ne može pretvoriti u svinju, replika „Mač ti oštri sad spusti, u korice ga vrati / U postelju mi dođi da se volimo strasno” radi svaki put. Nekim njenim čarima se Odisej odupire iskoristivši pomoć prijatelja (Hermesa), ali u ložnicu odlazi svejedno, i svojim učinkom u istoj postiže povratak u ljudsko obličje i gostoprimstvo za celu posadu. Samo zahvaljujući Kirki pronalazi put do Hada i Itake; za oba putovanja nimfa nabavlja hranu, žrtvene životinje i besprekorne savete.

TRIVIA: Kirka je verovatno posednica prvog dokumentovanog čarobnog štapića

Za neprocenjivo korisne informacije, kvalitetan (premda rizičan) godišnji boravak na čarobnom ostrvu, i nenadmašno iskustvo u ložnici, Kirka je nezamenjiva. Nažalost, prisutna je u svega dva pevanja – ali nezaboravna po učinku! U pogovoru „Odiseje” kojim autor trenutno barata Kirka je opisana kao „sadistička čulnica”, što samo pojačava naklonost prema njenom liku i delu.

Kalipso

Priznajemo – Kirka je opaka i slabije muškarce ili pretvara u divljač, ili ih sakati – ali zna kad je red reći „íthi khaírōn!” i nastaviti sa svojim životom. Od deset godina Odisejevog potucanja, najviše mu nije oduzelo zatočeništvo u pećini zlonamernog Kiklopa, vrludanje po proizvoljnim Posejdonovim olujama niti gostovanje u Hadu. Najviše vremena proveo je pod suludim zaljubljenim očima nimfe-kidnaperke Kalipso.

Život u potpunoj izolaciji neretko ima grdan efekat na mentalno zdravlje i stabilnijih ličnosti nego što su Homerovi likovi. Kalipso samo želi da je Odisej voli, i da je voli večno, na njenom ostrvu, bez ijednog načina da pobegne. Zato kada Hermes konačno dolazi da izbavi Odiseja sa Ogigije njihov domaći život već izgleda prilično neveselo: Kalipso tka li tka, a Odisej neumorno plače na obali. Ona je besmrtna, božanski lepa i vladarka zaista ljupkog ostrva – ali je i posesivna sitnodušnica, bar dok ne dobije stroge komande od nadležnih organa da svog ožalošćenog ljubavnika pusti s dobrim vetrom.

Neka vam Kalipso služi za koristan nauk: usamljenost nije izgovor da brodolomnike držite u seksualnom ropstvu. 

Nausikaja

 

Tako čedna: „Nausikaja” Frederika Lejtona | Slika s Vikipedije

Tako čedna: „Nausikaja” Frederika Lejtona | Slika s Vikipedije

Možda zbog nemaštine, a verovatnije iz sitničave osvetoljubivosti, Kalipso pušta ljubavnika na prekomorski put u čamčiću koji Posejdon razbija očas posla. Srećom, Odisejeva sledeća stanica bila je domovina Feačana, graditelja najboljih i najbržih brodova svog doba.
Takođe srećom, a i posredstvom Atenine pomoći, Odisejev imidž štrokavog brodolomca uspeva da oduševi Nausikaju, kći lokalnog kralja Alkinoja. Međutim, pošto se tek spasao iz seksualnog ropstva, Odiseju je žena očito preko glave, i on ima pametnija posla. Alkinoju prodaje srceparajuću priču o svojim lutanjima, i na lepe oči i trojansko junaštvo dobija lađe koje će ga odvesti voljenoj Penelopi – iako bi i Alkinoj, i njegova kći, izgleda, voleli da heroj ostane sa Feačanima u vidu voljenog zeta. Nakon prijateljskog opraštanja i par čeznutivih pogleda, Nausikaja ostaje jedina žena o čiju se hoćnost vrli Laertid nije ogrebao.
Tumačenja takvog ishoda se razlikuju: neki smatraju da lik Nausikaje naprosto pripada tipu neporočne, idealizovane device, neki uviđaju neukus razvraćivanja mlađahne kćeri dobrog domaćina, a ima i onih koji odnos između Nausikaje i Odiseja vole nazivati najstarijim friendzone-om svetske književnosti. Svoja stanovišta o ovom problemu možete ostaviti u komentarima – !Kokoška će bii bezmerno radosna.

Euriklija

Dok u Ilijadi ženski likovi većinom imaju ulogu nečije majke, u Odiseji su žene mahom ljubavnice. Čak je i Penelopa pre svega određena kao verna supruga. Odisejeva dadilja Euriklija popunjava ovu prazninu, jer ga je „na ruke uzela čim ga je rodila mati”; zahvaljujući tome, adekvatno je upoznata sa njegovim ožiljcima i uspeva da ga prerušenog prepozna čim starački kratkovido začkilji u njegove gležnjeve. Naš heroj je to, naravno, i hteo: majčinskim figurama se (skoro) uvek može verovati, a supružnicom nasekirani Agamemnon u Hadu ga je upozorio na prevrtljivost životnih saputnica. Euriklija, stara kuka, rado pomaže posinku u tajnom iskušavanju vjerne ljube i, pošto se ustanovilo da je ljuba doista vjerna, razračunavanju sa njenim bahatim proscima.
Nekarakteristično za ep, dadilja dobija značajnu ulogu u krvavom raspletu Odisejeve priče – uprkos tome što  nije niti boginja, niti plemkinja, niti muškarac, već slika i prilika podjarmljenog proleterijata.

Poruka priče: budite u dobrim, gotovo porodičnim odnosima sa svojom poslugom – jednom vam možda zatreba.

Penelopa

Tužni mrtvac Agamemnon rekao je Odiseju koju o svojoj miloj ženici: Klitemnestra je zavitlala sekirom i učas postala simbol neverne žene, loše majke, skrnaviteljke bračne postelje, i uopšte prokletnice svih vrsta. Kao protivtežu tom naboju nemorala Homer nam daje Penelopu, kojoj je vernost drugo ime, a za karakternu savršenost garantuje deset godina flegmatičnog tandrkanja po razboju. Odisejeva zakonita supruga, itačka kraljica, Telemahova vrla majka i po svemu dobrom znamenita, Penelopa je bog i batina porodičnog ognjišta i, istovremeno, čovek koga u Odiseji treba najviše sažaljevati, pored nepravedno oslepljenog Polifema. Deset godina predenja i raspredanja istog pokrova ne bi li se izbegla preudaja! Homerovi epovi ne znaju za upornije i vrlinama obdarenije stvorenje.

Uhićena u noći: moralna pobednica večeri, Penelopa | Preuzeto sa Hidalgo English

Uhićena u noći: moralna pobednica večeri, Penelopa | Preuzeto sa Hidalgo English

Ostavljena „s detetom na sisi” kad je još mlada bila, u svoje dve decenije skrivanja u paklenom kućanstvu, Penelopa se ne predaje očaju, poroku ni slabosti. Ona je prisebna žena u sve grozomornijoj situaciji. U modernom delu povratak muža-stranca i njegovo krvavo spremanje kuće bili bi uzrok jeze; nasuprot tome, Penelopa zahvaljujući Odisejevom povratku konačno dobija slobodu, i za to možemo samo uskliknuti s odobravanjem.

Tekst naškrabale s jarosnim zadovoljstvom Milica Naumoska i Nuša Babić.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *