Droge i superheroji DC Univerzuma

Ma koliko nas strip autori zavaravali dobroćudno imenovanim „tajnim formulama“, „superserumima“ ili čak „magičnim napicima“, !Kokoška zna: za uspeh ili propast mnogih superheroja zaslužne su droge!

Pored radijacije, genetike i trauma iz detinjstva čest izvor moći superheroja i superzlikovaca jesu droge. Možda to niste primećivali ranije: pisci su to uvek zvali „tajnom formulom“ ili „superserumom“ ili čak „magičnim napitkom“, ali svi mi vrlo dobro znamo da su to samo lepe reči za doping. Istina, ti serumi i napici obično nisu izazivali niti zavisnost niti nuspojave, makar u početku. Superheroji i superzlikovci prešli su dug razvojni put od jednodimenzionalnih gladijatora u trikoima do kompleksnih ličnosti sa vrlinama i manama. Zato je sasvim normalno da danas preispitujemo da li su takvi izvori moći potpuno benigni kao što nam se činilo ranije. Kada se setimo Paracelzusove izjave da „ne postoje otrovi, nego samo otrovne doze“, tada pod sasvim drugim svetlom gledamo Asteriksa i njegovo malo selo koje zavisi od druidovog čarobnog napitka. Na kraju krajeva, zar ne bismo mogli da kažemo za neke droge da zaista „daju supermoći“: steroidi daju snagu, stimulansi pobuđuju autonomni nervni sistem, kafa nas razbuđuje kada smo pospani…

Kokoška se uputila u istraživanje DC-jevog stripskog univerzuma u potrazi za njenim najvećim narkomanima, duvačima, šmrkačima i ostalim korisnicima psihoaktivnih supstanci.

Snouflejm: duple poruke o dejstvu kokaina

Kao što su do 80-tih godina prošlog veka preovladavali beli strejt muškarci superheroji, tako je za 80-te karakteristično šarenilo različitih etničkih pripadnosti, polova i seksualnosti. DC-jeva kreacija tim Novih Čuvara (eng. New Guardians) nikako nije izuzetak po tom pitanju. Tako su neki od članova bili gej Peruanac čarobnjak, kiborg Japanac, Jamajčanka, Aboridžinka i Kineskinja, kao i jedan Inuit čija je moć bukvalno bila moć prijateljstva (bljuc).

Među njihovim najinteresantnijim neprijateljima ubrajaju se vampir koji prenosi AIDS i Snouflejm, superzlikovac, kolumbijski diler koji svoje moći crpi iz kokaina!

Šta se desi kada se Rikardo Montalban i Toni Montano sudare brzinom svetlosti? Nastaje Snowflame. Preuzeto sa io9

Šta se desi kada se Rikardo Montalban i Toni Montano sudare brzinom svetlosti? Nastaje Snouflejm.
Preuzeto sa io9.com

Kada se našmrka, Snouflejm dobija supersnagu, superbrzinu, neranjivost i sposobnost da stvara plamen. I to je to. Više nikakvo objašnjenje nije dato zbog čega mu kokain daje supermoći! Da li je kokain prerađen iz mutirane biljke koke? Da li je Snouflejm mutant? Da li je upao u bure kokaina kad je bio beba, pa ga je to učinilo superkokainatorom? Ne znamo i, nažalost, nećemo nikad saznati, pošto je Snouflejm poginuo već u prvoj borbi protiv Novih Čuvara.

Iako je njegov životni vek trajao svega jedan broj, Snouflejm je zahvaljujući internetu ovekovečen kao jedan od najbizarnijih i najkontroverznijih proizvoda stripa 80-tih. Kokoška preporučuje da bacite pogled na ovaj  veb-strip o Snouflejmu, kao i da pogledate ovu duhovitu kritiku cele epizode u kojoj se pojavljuje.

Čovek-čas: prvi tabletoman

Tri generacije zloupotrebi supstanci u porodici Tajler... Dobro, dve. Preuzeto sa Wikipedia.

Tri generacije zloupotrebe supstanci u porodici Tajler. Dobro, dve.
Preuzeto sa wikipedia.com

Ako vam ikada stariji budu govorili kako su nekada superheroji bili pravi junaci, a ne antiheroji i narkomani kao ovi danas, podsetite ih na Reksa Tajlera i njegovog sina. Kao biohemičar koji je radio istraživanja vezana za vitamine i hormonske suplemente (kako da ne, „vitamini“), Reks otkriva čudesnu mešavinu koja eksperimentalnim miševima daje, takoreći, „nadmišju“ snagu i izdržljivost. Kao i svaki drugi savesni naučnik, Reks odlučuje da testira mešavinu na sebi.

Čudesnoj drogi daje ime Miraklo i ona mu daruje nadljudsku snagu, neranjivost i izdržljivost u periodu od sat vremena. I tako je Reks postao…Čovek-čas (eng. Hourman)!

Nisam lep ali imam glupo ime. Preuzeto sa deviantart.com

Nisam lep, ali imam glupo ime.
Preuzeto sa deviantart.com

Lik Čoveka-časa postoji preko 70 godina i za to vreme je prošao sve moguće faze razvoja ličnosti superheroja. Tako je 50-tih godina bio tipičan maskirani osvetnik i plemeniti patriota, da bi se 70-tih i 80-tih godina kao važan element njegovog mitosa ubacila priča o adiktivnosti Mirakla: kada ne bi koristio drogu duže vreme, javljali bi se simptomi slični kao kod heroinske apstinencijalne krize. Neko vreme posle tog otkrića Rik je eksperimentisao sa različitim bezbednijim oblicima, da bi sredinom 80-tih ipak okačio plašt o čiviluk i u potpunosti se posvetio hemiji. Povremeno bi odrađivao neke godišnje tezge sa drugim superherojima, ali ništa ozbiljnije.

To nije bio potpuni kraj Hourman-a. U jednom trenutku Rik Tajler, Reksov sin, pronalazi ćaletov štek i plašt i nastavlja tradiciju superherojskih tabletomana u porodici Tajler. Opet kreće borba sa zavisnošću, ali ovaj put se u priču uključuje i tema pomirenja oca i sina koji su se otuđili jedan od drugog. Na kraju Reks uspeva da sintetiše bezbednu alternativnu varijantu Miraklo stimulansa (bukvalno homeopatsku) i tako spašava sina od lude mladosti i prerane penzije koja je njega zadesila.

Treći Hourman je android iz budućnosti. Teoretski, ne može nikako da bude narkoman.

Bejn i zloupotreba steroida

Preuzeto sa Comicvine.com

Preuzeto sa Comicvine.com

Betmen je misterija (DC-jevog) Univerzuma! On nema supermoći, on ima samo traumu iz detinjstva. Ipak, on se održava u samom vrhu superherojske ekipe, u kojoj se nalazi i čovek koji može da trči brže od svetlosti i vanzemaljac koji može da podigne planinu bez problema, i sve to samo zahvaljujući ogromnom znanju i resursima koje poseduje, snažnoj volji i pravljenju planova za svaku, ali svaku moguću i nemoguću situaciju! I onda se Čak Dikson, jedan od najvažnijih pisaca Betmenovih stripova, dosetio: šta ako bi se pojavio zlikovac koji intelektualno može da parira Betmenu, ali je višestruko snažniji od njega? Utom dolazi Bejn, bivši zatvorenik iz Penja Duro, najozloglašenijeg zatvora na svetu. Bejn je stekao klasično obrazovanje od strane zatvorskog sveštenika, zna šest svetskih jezika, od kojih su barem dva mrtva, i poseduje fotografsku memoriju. Ono što mu daje prednost nad Betmenom jeste to što je bio nevoljni učesnik u testiranju droge po imenu Venom, nabudženije verzije Mirakla. Iako ova droga ima veći učinak i njeno dejstvo traje duže od mizernih sat vremena, ona je isto tako i opasnija: Bejn mora neprekidno da dostavlja Venom direktno u krvotok preko spleta cevčica koje se nalaze u njegovoj maski. U suprotnom upada u apstinencijalnu krizu.

U svakom slučaju, Bejn uspeva da logičkim putem otkrije tajni identitet Betmena, upada mu na gajbu i, u legendarnoj sceni koja je kasnije pozajmljena za film Uspon Mračnog Viteza, lomi Betmenu kičmu. Neko vreme likuje, a onda se, kako to obično biva, Betmen trijumfalno oporavlja, bori se sa Bejnom i, iskoristivši njegovu zavisnost od Venoma, uništava mehanizam u maski, čime Bejna čini bespomoćnim.

Shvativši da su droge zlo, Bejn se odriče Venoma i u jednom trenutku čak prestaje da bude negativac i sarađuje sa Betmenom na nekim slučajevima.

Spidi na heroinu

Oliver Kvin, poznatiji kao Zelena Strela, svojevremeno je, prateći trendove u superherojskom svetu, regrutovao Roja Harpera kao svog pomoćnika sa superherojskim imenom Spidi. Ukoliko pratite seriju Strela, verovatno ga znate pod imenom Arsenal.

Sedamdesetih godina prošlog veka Zeleni Fenjer i Zelena Strela udružili su snage kako bi se borili protiv kriminala i usput se bavili važnim socijalnim pitanjima. Sa jedne strane Hal Džordan, konzervativac, pripadnik intergalaktičke policije, koji se bori protiv kriminala uz pomoć moćnog prstena koji stvara objekte koristeći čistu snagu volje. Sa druge Oliver Kvin, liberal, sredovečni Robin Hud koji kriminalce tamani uz pomoć visokotehnološkog luka i strela. Zajedno je ovaj dvojac odraslih ljudi u zelenim helankama godinama lagao i sebe i svet da se nisu udružili samo zbog toga što dele ukus za garderobu. Ali, u redu, ljudi se pre ili kasnije zbliže, makar i kroz modu. I tako dva Zelenka u dvodelnoj epizodi “Snowbirds don’t fly” pokušavaju da uđu u trag distributerima heroina, da bi u jednom trenutku Zelena Strela upao u sobu Roja Harpera i zatekao ga sa iglom u veni.

Jel vidiš ti šta ti dete radi? Preuzeto sa wikipedia.com

Je l’ vidiš ti šta ti dete radi?
Preuzeto sa wikipedia.com

Na svu sreću Spidi je preživeo i otišao na odvikavanje. Na nesreću to je uradio tek nakon što ga je Oliver Kvin isprebijao i izbacio iz kuće od besa. Pisac Denis O’Nil će kasnije izjaviti da nije bio zadovoljan krajem zbog njegove implikacije da „batine rešavaju sve probleme“ i Kokoška se apsolutno slaže sa njime – batine neće izbiti zavisnost iz čoveka.

U ovom panteonu superovisnika Spidijeva priča se izdvaja po tome što prikazuje pravu zavisnost i prave posledice uzimanja droge. Iako je Spidijeva narkomanija pomalo nategnuto dovedena u vezu sa lošim odnosom između njega i Zelene Strele, ova epizoda je značajna kao jedan od prvih stripova koji se otvoreno i neuvijeno bavi značajnim društvenim problemima.

Betmen: zar i ti, sine Bruse!

Moj Prekrasni! Preuzeto sa coctailsncomics.wordpress.com

Moj Prekrasni!
Preuzeto sa coctailsncomics.wordpress.com

Betmen? Onaj Betmen, o kome smo malopre pričali? Superheroj čelične volje, sportista dečko? Zar i on? Kako, zašto?

Priča ide ovako: u prvim godinama betmenovanja Betmen nije uspeo da spasi život devojčici koja se davila jer mu je jedna velika stena preprečila put. Koliko god Betmen bio pripremljen za svaku situaciju, on je i dalje čovek koji ne može da podigne stenu od nekoliko stotina kilograma. Tada se pojavljuje otac poginule devojčice, doktor Randolf Porter, koji je igrom slučaja hemičar koji radi na dizajniranju droga i nudi mu svoj najnoviji proizvod – Venom.

Ideja je bila da mu steroid omogući da za kratko vreme razvije dodatnu snagu kako bi ostatak vremena mogao da izdvoji za proučavanje zločina i traženje kriminalaca. Međutim, Venom je izmenio Betmenovo ponašanje: počeo je da se ponaša agresivnije, nesmotrenije, može se reći i glupo. Tražeći sve veću i veću dozu Venoma vraćao bi se kod doktora Portera, koji bi mu tražio sve veće i veće zahteve u zamenu za Venom, što je kulminiralo zahtevom da Betmen ubije svog najvećeg saveznika u policiji, komesara Gordona!

Ko bi rekao da je ovaj čovek negativac, jel da Betmene? Preuzeto sa ifanboy.com

Ko bi rekao da je ovaj čovek zlikovac, je l’ da, Betmene?
Preuzeto sa kotaku.com

Ovde Betmen shvata da je postao narkoman, zaključava se u Bet pećinu i strogo zabranjuje Alfredu da je otvara narednih 30 dana. Posle toga se otreznio, sredio negativca i svi su bili srećni i zadovoljni.

Nije poražavajuće to što je Betmen podlegao iskušenju i uzeo doping. Iskušenje je normalan deo ljudskog iskustva, a Betmen je, kao što smo već napomenuli, ipak samo čovek sa svim vrlinama i manama. Ono što je zapravo poražavajuće jeste nemar koji Betmen nije smeo sebi da dopusti. Betmen je od nepoznate, sumnjive osobe uzeo drogu za koju nije znao kako deluje, pritom se vraćajući po još doza, ne primećujući promenu u svom ponašanju. Znamo da Betmen poseduje ogromne resurse, neverovatnu inteligenciju i dovoljno volje da sve to zajedno uposli i dobije rezultate kakve traži. Najmanje što je mogao da uradi jeste da uzme jedan uzorak Venoma i pročeprka u svojoj laboratoriji po njemu, da bi saznao od čega se sastoji pre nego što bi uopšte razmislio o tome da ga isproba. Još bolja stvar koju je mogao da uradi jeste da sam dizajnira svoje stimulanse: već ima sve što mu je potrebno, a iskreno, to bi moglo da objasni kako je moguće da je jedan od najmoćnijih superheroja onaj koji nema supermoći nego psihijatrijsku dijagnozu.

Kokoškin zaključak:

DC-jevi stripovi su se bavili narkomanijom na različite načine u različitim epohama. Nekad bi u prvom planu bila droga kao društveni problem (kao sa Spidijem), nekada kao lični problem (kao sa Betmenom), a nekada bi potpuno promašili poentu i napravili nešto slučajno urnebesno (kao sa Snouflejmom). Nakon svega ostaje jedino činjenica da psihoaktivne supstance uvek jesu mač sa dve oštrice: kakvo god psihičko ili fizičko poboljšanje da izazovu, uvek sa sobom nose i neke nepoželjne nuspojave.

Kokoška vam za kraj poručuje da budete oprezni i ne uzimate tablete od nepoznatih osoba. Ako je neko Betmenu mogao da uvali loš dop, onda to sigurno može svakome da se desi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *