Osvrt na 11. Slobodnu Zonu

Slobodna Zona se završila, a !Kokoška se osvrće na još odličnih filmova i željno iščekujemo sledeći novembar.

Još jedna Slobodna Zona je iza nas. Kao što smo već napisali u prvom tekstu (budite fini pa pročitajte ako već niste, da ne bude da smo džabe gledali filmove) ove godine imali smo priliku da pogledamo neke od nagrađenih ostvarenja na brojnim svetskim filmskim festivalima. Ako ste se kojim slučajem danas probudili iz kome, depresije ili neke druge nezgode i shvatili da ste propustili ceo festival, ne jadikujte, Zona nam i ove godine organizuje BIS! Dakle, danas će se prikazivati filmovi za koje je publika pokazala najveće interesovanje. Ako niste bili u prilici da pogledate neke od sledećih filmova, to možete učiniti danas od 15č po ceni karte od 300 RSD. Filmovi će se prikazati po sledećem rasporedu: Ovnovi (15č), Taksi (17č), Dugme od sedefa (19č) i Mustang (21č) u Dvorani Kulturnog Centra Beograd.

Dugme od sedefa

Režija: Patrisio Guzman
Zemlja: Čile, Francuska, Španija

201511107_2_IMG_FIX_700x700

Pobednički film prema glasovima publike ove godine je upravo ovaj film Patrisija Guzmana, legendarnog čileanskog reditelja. Dosadašnje projekcije ovog filma su rasprodate u sva tri grada u kojima se Zona prikazivala. Svakako da ni nas nije ostavio ravnodušnima. Guzman i u ovom filmu nastavlja da se bavi turbulentnom istorijom svoje zemlje koju je napustio posle vojnog puča 1973. godine. Snimcima  skoro 4000 kilometara čileanske obale Tihog okeana, koji će vas sigurno ostaviti da blenete razrogačenih očiju u filmsko platno, zadire u najmračnije delove prošlosti svoje otadžbine i najstrašnije zločine koji su na njenom tlu počinjeni. Koristeći simboliku vode i okeana, u kom je pohranjena celokupna istorija čovečanstva, Guzman nam približava i istoriju stanovnika Patagonije i Čilea i pokazuje da patnje ljudi često sežu mnogo dalje iza politike i političkog uređenja.

Mustang

Režija: Deniz Gamze Erguven
Zemlja: Francuska, Nemačka, Turska, Katar

kul-Mustang-film

Ako volite filmove tokom kojih vam ne padne vam na pamet da pogledate u sat,  i želite da uskočite u ekran kako biste pomogli likovima da se izbave iz nedaća, jer ćete inače poludeti od strepnje, ovo je prava stvar za vas. Film prati odrastanje pet radosnih i lepršavih devojčuraka u ruralnom delu Turske koje se nalaze u procepu između svojih želja i očekivanja koje konzervativna porodica i sredina imaju od njih. Bezazlena igra na plaži za njih će imati neočekivane posledice. Porodična kuća se polako pretvara u fabriku koja pravi devojke za udaju i istovremeno zatvor. Načini na koje sestre pokušavaju da se izvrpolje iz svoje (bukvalno) bezizlazne situacije će vas iskreno nasmejati do suza i isto tako učiniti da delite maramice sa ženom koja sedi do vas. Isto tako, posledice svih pet vekova pod Turcima u našoj kulturi biće vam više nego vidljive, ako nisu do sad.

Kaži proleću da ne dolazi ove godine

Režija: Said Tadži Faruki, Majkl Mekevoj
Zemlja: Velika Britanija, Japan

Tell_Spring_Spring_Rifleaes

Trupe NATO povukle su se iz Avganistana 2013. godine. Kamera prati jedinicu avganistanske vojske koja je sada prepuštena sebi. Jedinica je stacionirana u oblasti Helmond koja je pod stalnim pritiskom talibana. Pored ove pretnje, vojnicima senad glavom svija još jedan problem, a to je neizvesnost u odnosima sa lokalnim stanovništvom – jer nikad ne znaju ko ima razumevanja za talibane. Život u bednoj kasarni, momaka koji su neretko imali druge životne planove za sebe, ali su zbog nedostataka posla potpisali trogodišnji ugovor sa državom, izuzetno je napet i osuđen na danonoćni strah za sopstveni život. Vrlo potresan i živopisan film, tako da, ako nemate želudac za krv ili stravične prikaze ranjenika i mrtvih tela, ne preporučujemo gledanje. Kamera sa njima ide i u rutinske kontrole kao i u akcije, koje nisu baš lako gledljive. U jednoj rečenici – užasi rata i beznađe u bolji život prikazani na filmskoj traci.

Ja, Erl i devojka koja umire

Režija: Alfonso Gomez-Rehon
Zemlja: SAD

Ja, Erl i devojka koja umire je potpuno nerealan i realan film u isto vreme. Paleta boja, ponašanja likova, dijalozi i kamera će vas naterati da se zapitate da li ste možda nabasali na film Vesa Andersona. A onda će devojka polako krenuti da umire od raka pa ćete se vratiti u „stvarni“ svet u najgorem mogućem obliku.

Priča filma nudi neke motive koji se stalno ponavljaju – srednja škola, odrastanje, koledž, zgodna riba – znate već formulu. U centru svega je Greg, dobro nam poznat lik narcisoidnog belog dečaka koji svoju nesigurnost sakriva čudnim ponašanjem i ispadima besa, dok zapravo traži smisao. Ipak, film okreće formulu na glavačke time što smo mi vrlo svesni da je sve samo Gregova priča i da su i Erl i devojka koja umire, Rejčel, samo pozadina njegovog sveta. Rejčel nije klasična manic pixie dream girl; nama se vrlo jasno na kraju otkriva da ona nije postojala da reši Gregov život, već da je mnogo, mnogo više od onoga u šta je Greg pretvara. Bitno je samo da uspete da uhvatite svet van Gregovog, i prava lepota ove priče će biti jasna

Prijateljski savet: Uzmite maramice. Ako mislite da smo napravili spoiler, molimo vas pročitajte naslov filma ponovo. Rejčel ne umire od dosade ili zabave, ona ima rak. Samo nam verujte na reč, i spremite maramice.

Film se može naći na načine koji su ilegalni i Kokoška ih totalno ne podržava samo ih ovde slučajno pominjemo. Takođe možete naći knjigu po kojoj je film rađen (u izdanju Urban reads-a), ali imajte u vidu da smo se ovde fokusirali samo i isključivo na film.

Sangailino leto

Režija: Alante Kavaite
Zemlja: Litvanija, Francuska

Preuzeto sa HitFix

Preuzeto sa HitFix

Sangailino leto je jedan od onih vizuelno prelepih filmova u kojima biste mogli da kliknete pauzu kad god poželite i dobijete malo umetničko delo od fotografije. On na fantastičan način prikazuje sve čari leta, mora, prirode, prelamanja boja, neba, ptica, igre svetlosti i senke. Mada se čini da kad bismo skupili sav dijalog on bi bio kraći od ovog teksta, to filmu ne smeta. Režiserka Alante Kavaite uspeva da na druge načine ispriča svoju priču,  kadrovima, ponašanjaem likova i njihovim pogleda, i putem simboičkih vizuelnih sekvenci oslika život Sangaile, litvanske tinejdžerke koja obožava avione, ali se plaši visine. Ljubav dve mlade devojke, njihov zajednički put ka odrastanju, i Sangailin strah i borba sa njim su teme ovog filma, koji svakako nije za ljubitelje akcije. On je za ljubitelje vrsne fotografije, za one koji traže lagani, prozračni film, i one koji traže priču o homoseksualnosti koja nije o coming out procesu i nema tužan kraj.

Bitna napomena: u ovom filmu skoro niko ne nosi brus i !Kokoška to podržava.

Moja mršava sestra

Režija: Sana Lanken
Zemlja: Švedska, Nemačka

Preuzeto sa Film Blerg

Preuzeto sa Film Blerg

Priče o poremećajima ishrane nisu lepe i poletne – one su mračne, bolne i strašne, i ovo se sve dobro oslikava u filmu Moja mršava sestra. Kako pratimo priču iz ugla Stele, simpatične, iskrene tinejdžerke, film je na momente i duhovita, zabavna priča o odrastanju, i sestrinskom odnosu i ljubavi. Ipak, on ni u jednom trenutku ne pokušava da ulepša mentalnu bolest i koliko je strašno boriti se sa njom, kako za one koji preživljavaju, tako i za druge oko njih. Stela prvo mora da se suoči da sa njenom prelepom starijom sestrom, umetničkom klizačicom Katjom, nešto nije u redu, a onda i da „pobedi“ Katjine pretnje i sopstveni strah, i pokuša da joj pomogne najbolje što dete njenih godina može.

Moja mršava sestra je film koji će vam ostaviti gorak ukus u ustima, ali čija poenta i nije da vas zabavi (sem ako niste osoba koja se smejala u zadnjem redu za vreme projekcije). Poenta ovog filma je da bude brutalno iskren, težak i jasan, da pokaže u kojim sve oblicima dolazi mentalna bolest, kako se sa njom suočiti i koje žrtve dolaze sa tim suočavanjem.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *