Ruska avangarda stiže u Beograd!

Dugo očekivana izložba „Ruska avangarda u Beogradu” biće otvorena 19. novembra u Muzeju istorije Jugoslavije – pročitajte šta vas na njoj očekuje i vozradujte se!

 

Ivan Kljun - Supermatizam

Ivan Kljun – Suprematizam

Povodom obeležavanja stogodišnjice od nastanka kultne slike Crni kvadrat na belom Kazimira Maljeviča, za manje od mesec dana otvoriće se izložba u Muzeju istorije Jugoslavije (objekat Stari muzej), koja predstavlja ključan kulturni događaj u zemlji i regionu. Izložba je zamišljena kao pregled stvaralaštva medijski i stilski raznovrsnog i dinamičnog perioda umetnosti ruske avangarde, koja je trajala okvirno od oko 1910. do 1930. godine. Publika će moći da vidi preko stotinu dela od oko pedeset ruskih umetnika iz ovog perioda: slike, crteže, grafike, idejne nacrte arhitektonskih zdanja, ilustracije za knjige, porcelan, skice kostima za film i pozorište – dakle, izložba predstavlja pregled slikarstva i početaka dizajna ruske avangarde. Među umetnicima koji će moći da se vide su izuzetno značajna imena poput Vasilija Kandinskog, Aleksandra Rodčenka, Ivana Kljuna, Aleksandra Vesnina, Aleksandra Arhipenka, Ljubov Popove, a kao lajtmotiv ovog događaja odabrana je slika Kljuna Suprematizam iz 1916. godine. Ipak, sa žaljenjem ćemo vam napomenuti da, iako predstavlja zvanični povod izložbe, Maljevičev Crni kvadrat na belom neće ovom prilikom posetiti Beograd.

Aleksandar Rodcenko - Kompozicija

Aleksandar Rodcenko – Kompozicija

Važno je napomenuti da jedanaest predstavljenih dela stiže iz kolekcije, sada već legendarno dugo zatvorenog, Narodnog muzeja u Beogradu, tačnije iz umetničke zaostavštine Ljubomira Micića koja se tu čuva. Radovi iz ove kolekcije koji će biti izloženi u Muzeju istorije Jugoslavije pripadaju Kandinskom, El Lisickom, Arhipenku i Kozincovoj, a bili su sastavni deo Prve Zenitove međunarodne izložbe nove umetnosti, koju je Micić organizovao 1924. godine u Beogradu. U današnje doba, nabrojana dela mogu poslužiti kao vrsta podsećanja na period kada je ovaj grad bio ravnopravan učesnik u kulturnim dešavanjima Starog kontinenta, kao i deo internacionalnih umetničkih tokova.

Aleksandra Ekster - Balerina

Aleksandra Ekster – Balerina

A šta je ruska avangarda uopšte? Jako je teško ovaj izuzetno plodan i raznolik period sažeti u pasus ili dva. Početkom 20. veka, kada je moderna umetnost širom zapadne Evrope već bila etablirana ili na dobrom putu ka tome, u Rusiji, ekonomski, kulturno i socijalno nerazvijenijoj, sasvim neočekivano pojavljuju se pokreti koji će proći kroz ubrzani proces eksperimenta i razvitka, zatim neverovatne vitalnosti, revolucionarnog žara i, na kraju gušenja od strane staljinističkog režima. U atmosferi  stvaranja i gašenja pokreta, u periodu obeleženom mnoštvom manifesta i  eksperimenata, razvila se umetnost koja je, iako je počela pod uticajem principa modernizma Zapadne Evrope, otišla korak dalje i stvorila nešto sasvim specifično. U lokalnim društvenim uslovima razvili su se pokreti koje sada zbirno nazivamo ruskom avangardom, iako su u mnogome bili različiti: neki umetnici su se bavili stilom ili pak sadržinom dela, bilo je onih koji su težili promeni sveta na principu umetničkog stvaralaštva, kao i onih koji su se zalagali za ulazak umetnosti u život, a možda su najinteresantniji umetnici koji su objavili smrt slikarstvu (i u nekim slučajevima to zaista mislili). U ovom periodu, umetnost je zaista postala deo života i ušla u različite aspekte društva – izgradnju i dekoraciju gradova, muziku, modu, dizajn – sa idejom stvaranja novog čoveka i idejom nove funkcije umetnosti uopšte.

Vasilij Kandinski - Studija Supermatizam

Vasilij Kandinski – Studija Suprematizam

Ljubov Popova-Narandžasta živopisna arhitektonika

Ljubov Popova-Narandžasta živopisna arhitektonika

Za izložbu ovog kalibra, zamišljenu kao hronološki prikaz razvitka avangardnih pokreta u Rusiji, od početaka u delima Mikhaila Larionova i Natalije Gončarove, pa sve do povratka figuralne umetnosti 30-ih godina, Muzej istorije Jugoslavije nameće se kao savršena lokacija, jer je i sam svojevrsni baštnik istorije i kulture socijalizma. Naime, pošto je ruska avangarda u kratkom periodu nakon Oktobarske revolucije postala zvanična umetnost Sovjetskog saveza  – u Muzeju će biti „kao kod kuće”. Izložba će trajati do 7. februara 2016. godine i pozivamo vas da je obavezno posetite, jer predstavlja događaj koji nikako ne treba propustiti.

Za kraj, ovom prilikom najavljujemo seriju članaka o ruskoj avangardi koji će izlaziti tokom trajanja izložbe i koje ćete moći revnosno da pratite na Kultur!Kokošci, a koji će vam dati uvid u ovaj interesantan i značajan period u umetnosti i istoriji uopšte.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *