Ratni propagandni posteri – ili kako prodati mladima rat

Tokom prošlog veka, propaganda je bila jedno od glavnih oružja rata: bila je neizmerno korisna tokom procesa regrutacije, pri skupljanju priloga za vojsku i širenju patriotskog duha, a neretko i u izazivanju osećaja krivice. Grubi i često veoma uvredljivi posteri daju nam jasnu sliku vremena kada su jednostavne grafike prenosile mnogo više od poruke napisane na njima – budile su osećanja zajedništva i pozivale na boj.

Želim TEBE u vojsci SAD-a, Montgomeri Fleg, preuzeto sa wikimedia.org

Propagandni posteri u svom osnovnom obliku prvi put su se pojavili tokom Prvog svetskog rata (1914-1918.) gde su zaraćene strane koristile ove postere kao sredstvo promovisanja svojih ciljeva i njihovo opravdavanje, kao i za mobilizaciju dobrovoljaca i  prodaju ratnih obveznica. Naručivala ih je vlada radi javnog oglašavanja i pozivanja građana na učešće u ratnim naporima.

Ratna propaganda je postojala mnogo pre I svetskog rata, ali tek tada se poster javlja kao njen glavni element. U početku, posteri su nosili samo jednostavne informacije o mestu gde se dobrovoljci mogu prijaviti za rat, dok su kasnije prerasli u prava mala remek-dela koja su umela da probude veoma jake emocije kod prolaznika, uglavnom osećaj krivice i straha.

Jedan od prvih i najpoznatijih postera bio je onaj iz 1914. na kome je prikazan Lord Kičner, ratni ministar Ujedinjenog Kraljevstva, kako čeličnog pogleda pokazuje prstom u prolaznike, urgirajući mladiće da se priključe vojsci. Ovaj primer pratili su mnogi: u Nemačkoj, na posteru je vojnik koji uzvikuje ‘Auch du sollst beitreten zur Reichswehr’ (I ti, priključi se vojsci Rajha), sličan poster je bio štampan i u Italiji, dok je u Americi 1917. bio štampan sada već kultni poster „Ujka Sema” kako pokazuje prstom, uz slogan: ‘I want YOU for US army’ (Želim TEBE u vojsci SAD-a).

Iza velike propagandne mašinerije SAD-a nalazio se Komitet za javno informisanje, koji je potrošio preko 1.5 miliona dolara na promovisanje rata. Mnogi grafički dizajneri, uključujući i kreatora čuvenog postera „Ujka Sem”, Montgomeri Flega, posle rata su osećali krivicu i gorčinu „jer su oni kao starci i nesposobni za rat, koristili svoje talente ne bi li mnoštvo mladih ljudi gurnuli u sigurnu smrt”.  Poster Ujka Sema korišćen je i tokom Drugog svetskog rata, kao i tokom Korejskog i Vijetnamskog rata. Samo tokom dva svetska rata štampan je u preko 4 miliona primerka, te je vremenom postao deo nacionalnog nasleđa.

U Ujedinjenom Kraljevstvu postojala je dilema da li se može reklamirati služenje vojske, tj. da li građane treba pozivati u rat na isti način na koji se pozivaju da kupe džem. Pored koncepta koji je privlačio dobrovoljce oslanjajući se na njihov osećaj dužnosti prema otadžbini, postojao je i drugi koncept, onaj o „strahu od invazije”, gde su se često osvrtali i podsećali narod na „Invaziju Skarboroa” 1914. godine i na mogućnost da se nešto tako ponovi.

Plakat za 8. zajam, Julius Klinger, preuzeto sa wikimedia.org

Nemački dizajneri su bili upoznati sa plakatima savezničkih zemalja, velikim delom zahvaljujući printovima u magazinu Das Plakat, kao i izložbom britanskih plakata u Berlinu 1915. godine. Dok su Britanci u svojoj propagandi stavljali akcenat na mobilizaciju vojske, Nemačka sa svojom jakom vojskom nije imala potrebe za tim, već se okrenula ka štampanju plakata koji su pozivali ljude da upišu ratni zajam. Austrijski dizajner Julius Klinger stvorio je poster za 8. ratni zajam, gde je iskoristio broj 8 kao zamku za zelenog zmaja (saveznike), uspešno probodenog sa 7 strela, tj. prethodnih 7 zajmova. Nemački dizajner, Julius Gipkens, stvorio je poster za izložbu trofeja vazdušnog rata, sa siluetom orla, gde cela kompozicija izgleda kao da je deo površine aviona. Značajan primer nemačkog propagandnog dizajna je i Ludvig Holvejn; njegov stil je bio jednostavan i prepoznatljiv, figure na njegovim posterima bile su pojednostavljene, ali stvarne i trodimenzionalne. On je priznavao značaj postera kao načina da se prenese poruka, i on se može nazvati ocem plakata XX veka.

Posteri korišćeni tokom rata dizajnirani su mahom da budu jeftini, laki za masovno štampanje i distribuiranje kratkotrajne propagande. Plakat je postao opštiji i stapao se u opšti grafički stil, sliku prvih decenija XX veka. Usput, plakati su evoluirali u nešto više. Neki od njih su ironični, neki sadrže slike retke lepote, neki su oličenje vremena u kome su nastali i služe nam kao zabeleška o jednoj davno prošloj epohi. Danas, ovi posteri su i predmeti koji fasciniraju mnoge kolekcionare, koji ih sa posebnom strašću skupljaju kao umetnička dela.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *