U susret 54. Oktobarskom salonu: retrospektiva

S nestrpljenjem očekujući 54. Oktobarski salon, osvrnuli smo se na delić njegove bogate prošlosti, koja golica maštu i daje razlog više da se i ove godine suočimo sa onime što nam se sprema od 10. oktobra u prostorijama Zepter Expo.

Oktobarski salon postoji od 1960, ali od kad je 2004. godine dobio međunarodni karakter, on je postaje jedna od najznačajnijih umetničkih manifestacija oblasti vizuelnih umetnosti u Srbiji i regionu. Kao što mu ime kaže, oko oktobra svake godine, na različitim mestima u Beogradu, kako galerijama, tako i alternativnim prostorima, ova specifična izložba skuplja dela savremenih umetnika u pokušaju da prenese određene socijalne i kulturne poruke, služeći se različitim multimedijalnim alatima. Koncept se, zajedno sa prostorom, svake godine menja, pa !Kokoška pokušava da uz pomoć iskustva od prethodne četiri godine prorekne šta nas to ove godine očekuje.

50. Oktobarski salon – Okolnosti

Pod nazivom Okolnosti, kako je Branka Anđelković, direktorka Muzeja savremenih umetnosti u Beogradu, istakla, nije se pozivalo ni na kakve opšte okolnosti, već prosto ono što sam umetnik smatra okolnostima – svojim, relevantnim ili svakodnevnim. „Okolnosti je izložba o umetnicima i njihovim projektima i pozicijama.” objasnila je. Uz svaki rad je, zbog toga, išlo objašnjenje okolnosti nastanka koje je uvek davalo drugačiju perspektivu izlaganom predmetu. Zavesa sa šarenim pravugaonicima nije obična zavesa već predstavlja modernističku umetnost, manifest i obećanja, a interesantno nacrtane slike na metalu u stvari simbolišu praznog vremena. Ovaj salon je zaista predstavljao ono najbolje od savremene umetnosti u datom trenutku, njene široke ideje i preneo bitne poruke. Smešten u muzeju 25. maj, pravo je zadovoljstvo bilo prolaziti kroz zgodno nameštene, gotovo dizajnirane prostorije, iščekivajući sledeću postavku iza narednih vrata. Ovako raznovrstan i „šaren” jubilarni pedeseti Oktobarski salon je imao moć da one koji se i prvi put susreću sa modernom umetnošću zavede i oduševi.

51. Oktobarski salon – Noć nam prija…

Pod interesantim, gotovo misterioznim imenom, se zaista krila jedna, u bukvalnom smislu mračna, izložba. Zgrada bivše Vojne akademije, u kojoj se salon održavao, bila je zatamnjena, jer je izložba mahom bila sačinjena od video radova za koje je bio potreban mrak. Ipak, ime ne potiče od tog vizuelnog koncepta već iz Borhesovog eseja i aludira na ideju da nas noć navodi da obrišemo nevažne detalje, prerasporedimo svoju prošlost i percepciju stvarnosti, i odaberemo šta pamtimo, a šta zaboravljamo. Video koncept je, stoga, bio vrlo zgodan za prenošenje ovih epizoda, kao i prenošenje koncepta posetiocima – budući da je video medij blizak savremenoj publici, njime je ovako složen koncept prenesen jednostavno i uspešno.

52. Oktobarski salon – Vreme je da se upoznamo

Salon se 2011. vratio u Muzej istorije Jugoslavije, 25. maj, ali sa potpuno novom idejom. Prostor se iskoristio na potpuno novi način, donekle donoseći još više iznenađenja na svakom uglu. Naime, ovaj put je glavna tema Salona bila iz domena psihologije – umetnička dela su se bavila pitanjem autoriteta i poslušnosti, kako u društvenom, tako i u političkom domenu. Na kreativan način su predstavljeni neki od najvećih eksperimenata koji su proučavali autoritet, dok je i sama izložba predstavljala svojevrsni eksperiment svojim donekle interaktivnim karakterom. Tema koja je večito interesantna psiholozima je putem umetnosti približena svima, na najrazličitije načine. Video-radovi, instalacije, slike su na svako pitanje vezano za naše postupke i ispunjavanje odgovornosti stavljali znak pitanja. Jako je teško bilo napustiti salon bez gomile pitanja i neke potpuno nove ideje o tome šta i ko zapravo rukovodi našim ponašanjem. Činjenicom da je umetnicima pruženo da budu naučnici, Oktobarski salon je opet ove godine uneo nešto novo u stari koncept i prostor i učinio da obe teme, i psihološke i kulturološke, gledamo nekim novim očima.

53. Oktobarski salon – Гуд Лајф/Good Life

Sa podnaslovom „fizički narativi/prostorne imaginacije”, prošlogodišnji Oktobarski salon je u centar izložbe stavljao sam prostor, odnosno Geodetski zavod na Savamali. Iako je bilo manjih sporova oko mesta održavanja izložbe, zbog toga što je zgrada stara i potencijalno nesigurna, izuzetno je što je ipak organizacija uspela da se izbori za njega jer je očito da ni jedan drugi prostor ne bi uspeo da izložbu iznese na način na koji je to uradio Geodetski zavod. Ideja za ovo je dobijena iz filma Slučaj Harms, a cilj je bio uspostavljanje odnosa odnos između fizičkog i društvenog prostora i njihovo poimanje. Zavod je maksimalno iskorišćen, i većina prostorija je bila otvorena posetiocima, od zavučenih sobica do propalih ormana sa dokumentima. Izložba je uklopljena u prostor, kao što je on bio uklopljen u izložbu, pa se poseta salonu doživljavala kao tumaranje po fizičkim, materijalnim ostacima: mali vremeplov u sred Beograda. U skladu sa prostorom, i sama izložba nam je oslikavala društveni život nekog drugog vremena:  od postavke Bert Talsep, „Šest topola“, o dva kupača, zaboravljena od strane istorije, koja se šetaju pored istoimenog restorana, preko postavke „Staviti na Javnu Raspravu“ u kojoj Mladen Stilinović ispisuje po zidovima svakodnevne žargone pa do reprodukcija brojeva Večernjih Novosti iz devedesetih godina koje se nalaze svuda po zavodu, cela izložba nas je vodila u neka druga vremena, neki drugi prostor, neki možda bolji život.

Oktobarski salon je sam po sebi specifičan u poređenju sa ostalim, klasičnim postavkama, kako srpskim, tako i inostranim. Sa iskustvom koje imamo od prethodnih godina, možemo slobodno da očekujemo da će i ovogodišnji salon izgledati upravo ovako – sa inovativnim temama i idejama koje komuniciraju sa publikom i teraju posetetioce da se zapitaju i postanu učesnici same izložbe. Naslov „Niko ne pripada više nego ti” svakako poziva na to. Novi prostor u Zepter Expo-u, bivšoj RK Kluz u Masarikovoj ulici, otvara i nove mogućnosti i on će, nadamo se, kao i prethodnih godina baciti specifično svetlo na sama umetnička dela.

Sve fotografije su delo autorke teksta.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *