Top 5 loših antičkih supruga

Žene čiji su bračni prestupi užasavali antičke hroničare izvor su niza načina na koje možete unesrećiti supruga. Upozorenje: većina je smrtonosna.

Institucija braka, naročito ako se shvata kao ozbiljna svetinja, ume za žene biti nesnosno dosadna: zahteva tišinu, obezličenost i ropsku poslušnost. Ipak, pojedine su supruge još u starodavna vremena bile dovoljno hrabre, vešte i umešne da se njihove priče doveka prepričavaju – mahom, naravno, u negativnom kontekstu, ali neretko i uz zasluženo divljenje. Kokoška predstavlja tri odlične mitološke Grkinje koje su nadahnule Eshila i Euripida, a kao šlag na torti dodaje dve simpatične Rimljanke koje su bračno unesrećile imperatora Klaudija.

Klitemnestra

Vešta sa sekirom

„Vi plašite me kao ženu glupavu
A ja vam kažem srca neustrašiva –
ta sve vi znate: hval’te il’ korite,
svejedno mi je, Agamemnon leži tu,
moj muž; on pogibe od ove desnice,
od vešte osvetnice ove! Tako je!” 

TAKO JE! Klitemnestra, kći Ledina s Tindarejem, delila je sa svojom polusestrom Helenom zbilja nezgodan udes; udali su ih za braću Atrejiće, čeljad ne samo neprijatnu već i prokletu. Dok je Helena kraljevala s Menelajem u Sparti, Klitemnestra se Agamemnonu u Argu narađala Ifigenije, Oresta i Elektre, i bila, po svemu sudeći, karakterno i bihevijoralno sasvim prihvatljiva kraljica. No kada se božanska Helena upustila u brakolomstvo, aferu sa trojanskim kraljevićem i nenajavljene morske plovidbe, sudbina svih Ahejaca bila je zauvek izmenjena, a Klitemnestrina vesela familija platila je prvi danak.

„Zeman doš’o, valja vojevati!” konstatovao je suprug Agamemnon, i u ponešto kontraverznom potezu rešio da pred vaskolikim svetom žrtvuje svoju kćer Ifigeniju nadležnim bogovima. Žrtva je bila izvanredan uspeh – povoljni vetrovi zanjihali su silna jedra ahejskih lađi, te se Agamemnon zadovoljno odnjihao u pravcu Ilija. Klitemnestra se nije toliko radovala dobrom vetru; opsedale su je ženske, neratničke pomisli, poput toga da gad koji joj je ubio kćer mora debelo i krvavo platiti.

Ovo je lice rokenrola: Klitemnestra posle ubojstva,  slika Džona Korijea

Ovo je lice rokenrola: Klitemnestra posle ubojstva, slika Džona Korijea

Deset godina je solidan vremenski period, pogodan za ekstremno tkanje i kovanje osvete, zavisno od temperamenta. Klitemnestra ga je iskoristila da se skući sa Egistom, Tijestovim sinom, odgaji Oresta i Elektru u kakvom-takvom miru, i uvežba rukovanje sekirom. Kada je dični ratnik Agamemnon konačno doživeo pad Troje i uputio se domu kroz kuršlus i morske obesti – verna ženica ga je spremno čekala.

Doznavši za pad Troje komplikovanim i efikasnim sistemom buktinja koje je strateški rasporedila morima od Arga do Troje, Klitemnestra energično stupa u prvoklasnu glumačku akciju: odlijeva žrtve po svim propisima, razgovara se inteligentno i dostojanstveno sa zajedljivim horovođama, i sprema veliku količinu purpurnih tepiha za dolazak svog kraljevskog supruga. Suprug se dotruckava na kolima i Klitemnestra ga već na vratima majstorski obrađuje: „Stupi, mužu, u dvore! Tako si božanstven da čak ni ne vredi da po zemlji hodiš, na ti ovi mnogi tepisi; kroči po njima sve do kupaonice.” Prosto, ljubav i obožavanje.

Agamemnon ulazi u kupaonicu. Agamemnon se kupa. Klitemnestra ga hvata u lovačku mrežu impresivnog opsega i sa profesionalnom lakoćom ga namrtvo saseca odabranom dvoseklom sekirom. Osvetivši tako kćerku, kraljica Arga obznanjuje svoj čin horu i narodu, Furijama i bogovima svih vrsta, te sahranjuje Agamemnonov nemili leš. U sledećoj epizodi Eshilove zbirke veselih porodičnih priča, Klitemnestri će glave doći osvetnički nastrojeno dijete Orest; ali ništa ne mari te kasnije začkoljice – ona je svoje obavila i zaslužila počasno mesto među lošim suprugama antike:  onima što varaju, glume, kolju, i imaju najbolje replike.

Medeja

Razvod, devojačko prezime!

Ljutnula se. Preuzeto sa ancienthistory.about.com

Zamislite je kako sa Klitemnestrom igra domine. Preuzeto sa ancienthistory.about.com

„Al’ ti mi nećeš odar moj ukaljati,
ni slasti piti, meni se podsmevati,
ni ćerka careva, ni Kreont,
punac tvoj, u bedu goniti me, a bez osvete.
A volja li te, zovi me čudovištem
il’ zovi još i Skilom Mora Tirsenskog!
Ta za srce te, kako treba, ujedoh!“

Kao i Klitemnestra, Medeja je supružničku karijeru otpočela blistavim uspehom na svim poljima tradicionalnih vrednosti: predana voljenom Jasonu, upotrebila je svoje mračne veštičje moći da mu pomogne da pobedi vojske i zmajeve, a potom sa njime odbegla sa dragocenim zlatnim runom ‘mesto miraza. Da neizbežna potera ne bi uspela da doaka Argonautima, Medeja je ubila i raskomadala svog rođenog brata, a delove tela bacila u more; njen otac je, pre nego što je pošao za njom i Jasonom, morao sve da ih skupi.

Već tada se moglo naslutiti da Medeji možda manjka sabranosti, uravnoteženosti i sklonosti kompromisu. Jasonu to, međutim, nije zasmetalo.

Boravak srećnog para u Jasonovoj domovini nije potrajao dugo: njegov stric Pelija nije bio raspoložen da sinovcu prepusti tron. Uvek revnosna u borbi za muževljeva prava, Medeja je ponovo pribegla magiji. Pelijine kćeri ubedila je da mogu da podmlade svog oca tako što će ga ubiti, raskomadati (volela je komadanje) i skuvati; neophodnim čarobnim travama ih opskrbila nije, te je Pelija nesrećno skončao.

Ovakav postupak nije naišao na lavinu odobravanja, te je supružnički par ponovo izbegao. Sa svoja dva sina, Jason i Medeja skrasili su se na Korintu.

Međutim, iako sopstveno kraljevstvo više nije imao, Jason je i dalje bio politički značajan igrač, pa je korintski kralj ubrzo poželeo da mu da svoju kći za ženu. Jason je pristao, jer je očito imao mnogo više želje za vladanjem, a mnogo manje za tihim porodičnim životom sa ženom koja je zarad njega napustila daleku varvarsku domovinu, pristala da od princeze postane izgnanica, i ubila bar dvoje ljudi. „Strast je prošla“, promrmljao je Medeji, odmahnuo ručicom i otperjao u pravcu kraljevskih dvora i mlađahne, lepuškaste kraljevne. Medeji se to nije dopalo. Usledila je odmazda.

Uzorna i predana supruga preko noći je postala Jasonova najgora noćna mora: pod krinkom dobrohotnosti, poslala je poklone za Jasonovu mladu nevestu i njenog oca.  Pokloni su bili otrovani. Smrt Medejinih neprijatelja bila je bolna.

Ovo, međutim, nije bilo dovoljno: rešena da raskrsti sa svim tragovima neuspele veze i Jasonu zatre svaku naznaku životnog smisla, Medeja teška ali kamena srca ubija i svoja dva sina. Jednim udarcem se razrešivši i bračnih i materinskih stega, Medeja se rascvetava u ono što je u suštini oduvek bila: opaka čarobnica i moćna poluboginja. Posve nekažnjena, odjahala je od svog nesrećnog mužića na vatrenim kočijama. Eto, kad imate božanske krvi, može vam se da se do mile volje svetite skotu; s druge strane, to što je znala da joj neće biti ništa na neki način je čini nešto manje odličnom lošom suprugom od Klitemnestre.

Fedra

Ljubiteljka piletine

„Zato bila prokleta
Što prva drznu s’ kaljat i sramotit brak
Sa mužem tuđim!“

Euripidova drama verovatno je najznačajnija verzija priče i o Fedri, supruzi atinskog cara Tezeja. Fedra je volela mlađe – a konkretno, Hipolita.

Nezgodacija nije bila samo u tome što se Hipolit zakleo Artemidi na večito devičanstvo, već i u tome što je bio Fedrin posinak. Nastala je, stoga, prilično neugodna porodična situacija – naročito što je ljubavna muka Fedru toliko stisla da je rešila da se izgladni na smrt radije nego da istrpi sramno razotkrivanje.

Valja napomenuti i da je jedini razlog što je do ovoga došlo bio bes boginje Afrodite, čije je darove Hipolit odbio zaricanjem na nevinost. To što se iskalila na njegovoj maćehi pre nego na samom Hipolitu krasan je primer najpoznatije činjenice o grčkoj mitologiji: bogovi su amoralni, hiroviti i nepredvidivi. Može se reći, stoga, da je do ove tačke u priči Fedra sasvim dobra supruga, mada strahovito baksuzan čovek.

Fedra, iznurena ljubavnim jadima. Preuzeto sa wikipedia.org

Fedra, iznurena ljubavnim jadima. Preuzeto sa wikipedia.org

U pomoć joj je priskočila dadilja, koja je uspela da stvar zakomplikuje još više tako što je pokušala da privoli Hipolita da udovolji maćehinoj strasti. Hipolit, užasnut, odbija; a Fedra, osramoćena, odlučuje da izvrši samoubistvo, plašeći se da Tezej, koji se kao u lošem vicu upravo vraćao s puta, ne sazna za njenu nepodobnu žudnju. Ne bi li predupredila posmrtnu ljagu na svom imenu, ostavlja pisamce u kojem drugačije obrazlaže sopstvenu smrt: tvrdi, naime, da ju je Hipolit silovao, te da je upravo to sramota od koje beži u smrt.

Ophrvan bolom zbog suprugine smrti, Tezej besno proklinje svog sina, te ovaj hitro umire – mada, dovoljno sporo da stigne da pred ocem i boginjom-pokroviteljkom Artemidom razjasni čitavu stvar. Kao što to obično biva sa preživelim licima tragedija, Tezej ostaje skrhan.  Bilo da saosećate sa Fedrom jer se nenadano i nezasluženo našla u sukobu sa toliko neugodnih društvenih pravila i sramota, ili je pak prezrivo svrstavate među kukavice, jedno je sigurno: Tezej u braku nije prošao dobro.

Mesalina

Vamp-žena

„…zaključi Careva Ljuba da više joj ložnica dvorska
baš i ne prija; da tvrd joj je potreban krevet, pa klisnu
s dvora (s kapuljačom, s jednom tek služavkom, crnu joj kosu
prekriva perika plava)…“

Valjalo bi oprezno pristupiti podacima o Mesalini, jerbo je istorijska ličnost. Muž joj nije bio naročito omiljen vladar, te je moguće da su u skladu sa time i njeni ekscesi neznatno prenaglašeni. Ipak ne treba ni previše sumnjati u autentičnost gospođinih avantura, jer se sama nije odveć trudila da ih sakrije.

Preteča Samante Džouns. Sa Vikipedije.

Preteča Samante Džouns. Sa Vikipedije.

Valerija Mesalina beše treća žena cara Klaudija (41–54. n.e.). U prilično anarhičnoj atmosferi tog vremena gde careve postavlja i za glavu skraćuje vojska, žene poput nje nisu bile retkost. A Mesalina je bila sve osim uzorne supruge. Neki bi rekli da joj je muževljeva vlast udarila u glavu, ali u toj glavi definitivno nešto nije valjalo. Jer, njoj bi na egzibicijama pozavideo i Kaligula. Književnost je za sva vremena obeležila Mesalininu nimfomaniju.

Vele da je noću odlazila u bordel  i tamo radila pod pseudonimom Vučica, pa čak i da je uzela da se takmiči sa jednom koleginicom, i odnela pobedu rezultatom od 25 mušterija za jedan ceo dan. Da, pravi uzor prve žene carstva! Kao vešti manipulator uspevala je da suprug bude jedina ličnost koja nije znala za njene preljube sa viđenim ljudima, ali i sa robovima i slugama. Ali, čak je i slabašnom Klaudiju dozlogrdilo kad je Mesalina poželela da se, ni pet ni šest, uda za svog ljubavnika (bez prethodnog razvoda).

Onda je naredio da je pogube. Jer mu se moglo. Time je tek unekoliko uspeo da iskupi svoj imidž rogonje.

Nakon toga je Mesalina dospela na brojne slike, skulpture, na male ekrane (toplo preporučujemo ekranizaciju romana Ja, Klaudije Roberta Grevsa), a bogme i na pakleni bal profesora Volanda.

Agripina

Mila mati

„Neka me ubije, samo neka bude car!”

Krotki sin i energična majka. Fotografija Karlosa Delgada.

Krotki sin i energična majka. Fotografija Karlosa Delgada.

Klaudije je baš znao da bira žene. Ništa ne naučivši iz prethodnog braka, oženio se svojom nećakom Agripinom. Ona u brak donosi simpatičnog dečačića po imenu Neron. Dok je Mesalinu zanimala samo ložnica, čija god i gde god, Agripina je bila politički predator – pirana, rekli bismo. Ko zna bolje šta za dete valja od majke? Sebi je zacrtala da postane carica-majka smatrajući sina sposobnim kandidatom za presto, nipošto iz lične ambicije. Nipošto!

Poletele su glave svima koji su bili odani Mesalini, a na dvor su dovođeni ljudi za koje je smatrala da će biti od koristi prestolonasledniku. Filozof Seneka učinio se mamici kao najbolji mogući učitelj za Nerona. Glasoviti rimski mislilac umeo je da profitira od svoje službe na dvoru. Premda je propovedao skroman život, Neronovom milošću postao je jedan od najbogatijih ljudi u carstvu.

54. godine umire Klaudije, od sumnjivog trovanja pečurkama. Nećemo da donosimo ishitrene zaključke, ali… Carica Agripina sada postaje carica-majka. I tu ulogu shvata sasvim ozbiljno, možda i previše – ponaša se kao da je ona sama monarh, a ne njen sin. To neizbežno dovodi do sukoba. Nezahvalno derište, zar posle svega što je za njega učinila?! Postaje jasno da je carstvo premalo i za majku i za sina. Napeta igra nerava se razvija, a krvavo razračunavanje je na pomolu. Oprobani recept trovanja nije dao rezultate. Neron šalje svoju telesnu gardu, i oni je saseku. Biće da je sinčić od Agripine naučio više nego što je mislila.

1 komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *