Hitlerovi najbolji ortaci

Šta je potrebno da bi vas sam Firer primio u svoj odabrani krug drugara? Bezgranična hladnokrvnost, kreativnost u osmišljavanju načina egzekucije, antisemitske pobude i neutoljiva glad za krvoprolićem. Predstavljamo vam Hitlerove najbolje prijatelje!

Gebelsovi – Hitlerovi nezvanični muž i žena

Bračni par Gebels, Magda i Jozef, slobodno se mogu nazvati  Hitlerovim najvećim fanovima. Pre nego što su se venčali, oboje su bili izuzetno očarani Hitlerom i njegovom politikom. Brojni izvori tvrde da je Magda čak i ušla u brak sa Jozefom kako bi bila bliže Hitleru u vidu nekog prećutnog sporazuma, jer je vrlo očito bilo da do Hitlera neće doći. (On je previše bio okupiran svojom ljubavlju prema genocidu. A bila je tu i neka Eva Braun.)

Neko bi rekao da je Magda izvukla premiju udavši se za Hitlerovu desnu ruku i glavnog nacističkog zavodnika, ali dozvolite da vam pokažemo sliku Jozefa Gebelsa.

Preuzeto sa http://www.9news.com.au/

Kazanova od jedva 165cm, sa jednom nogom kraćom od druge i čudnom ljubavlju prema prevelikim kaputima. Kako mu odoleti? Preuzeto sa 9news.

Magda Gebels, fotografija vlasništvo Bundersarchiv

Majka za primer – čedomorka Magda Gebels, fotografija vlasništvo Bundersarchiv

Čak i uz brojne Jozefove prevare, njihov brak je čudno funkcionisao. Imali su šestoro dece čija su sva imena počinjala na H u čast Hitlera, koji im je bio kum. Oboje su imali istaknute uloge u mašineriji: Magda je bila uzorna majka i prva dama nacističke Nemačke, prezentujući sve kvalitete koje „prava nemačka žena mora posedovati“ (uključujući i plavu kosu); Jozef je sa dolaskom nacista na vlast dobio mesto ministra propagande, te je upravo on odgovoran za sve načine širenja fanatičnog antisemitizma u ovom periodu. On je kontrolisao film, muziku, televiziju i on je taj koji je pozvao na „totalni rat“ 1943. u prepunoj sali Športpalasta.

Za Gebelsove, Hitlerova reč je bila zakon. Magda je upravo prateći njegove naredbe ostajala sa Jozefom u braku, dok je on iskazivao čudne tendencije prema Hitleru. Mada je oštro reagovao na optužbe da je homosekualac (koje nisu bile retke), one se čine jasnijim kada vidimo isečke iz njegovog dnevnika koji govore o Hitleru.

Igrajmo se igre – da li je ovo dnevnik tinejdžerke ili Jozefa Gebelsa?

50 nijansi Jozefa Gebelsa.

50 nijansi Jozefa Gebelsa.

Gebelsovi su završili život onako kako su ga i vodili – opseduto verni Hitleru. 1. maja, nakon što je njihov Firer izvršio samoubistvo, Gebelsovi su se odlučili da učine isto. Ipak, otišli su korak dalje – Magda je cijanidom usmrtila svih šestoro dece jer nije želela da oni žive u svetu bez nacionalsocijalizma. Izašavši iznad bunkera, Jozef je (najverovatnije) upucao nju, pa sebe.

Magda i Gebels sa decom. Odozgo, s leva - Hilde, Harald Kvant (magdin sin iz prvog braka), Helga. Prednj red - Helmut, Hedivga, Magda sa Hajdi u krilu, Jozef i Holde.

Magda i Gebels sa decom. Odozgo, s leva – Hilde, Harald Kvant (magdin sin iz prvog braka, jedini koji je preživeo rat), Helga. Prednj red – Helmut, Hedivga, Magda sa Hajdi u krilu, Jozef i Holde. Fotografija vlasništvo Bundersarchiv.

 

Herman Gering – Ikar nacističke Nemačke

Nakon što je prvi put prisustvovao jednom od Firerovih govora u Minhenu, Herman Gering je u trenutku opijenosti izrekao:

tam 3

Oličenje hladnokrvnosti - Herman Gering, preuzeto sa http://www.historyplace.com/worldwar2/holocaust/h-goering.htm

Oličenje hladnokrvnosti – Herman Gering, preuzeto sa The History Place

Hitler je, pak, na toliku privrženost odgovorio adekvatno. Herman Gering bio je njegov najodaniji pristalica. Potomak vojničke porodice i zvezda nemačke avijacije još od Prvog svetskog rata zadobio je Hitlerovo poštovanje i tako postao deo vladajućeg sloja Nemačke. Hitlerov uspon bio je ujedno i Geringov. Predsednik Rajhstaga i ministar unutrašnjih poslova Pruske, vođa nemačkog ratnog vazduhoplovstva (Luftwaffe) i ministar privrede – Firer je zaista umeo da nagradi svog miljenika. Naizgled savršeni par nacističke vladajuće oligarhije s lakoćom je gušio pobune levice, što je Gering i demonstrirao učešćem u Noći dugih noževa, kada je nemilosrdno likvidiran veliki broj političkih protivnika.

hica i gera

Gero moj, samo reci koje zvanje ‘oćeš i tvoje je! Preuzeto sa War History Online

Ipak, najveća zaostavština Geringove umobolne ambicije jesu Gestapo i koncentracioni logori, nastali u saradnji sa Himlerom. Osim bolesne želje za čistom nemačkom arijevskom rasom, Hitler i Gering delili su ljubav prema umetnosti i opijatima. Poznato je da je Gering na svom imanju gradio sopstvenu kolekciju umetnina konfiskovanih prilikom racija protiv Jevreja. Takođe, Gering je od Prvog svetskog rata zbog artritisa postao zavisnik od morfijuma. Činilo se da će Hitler i Gering do duboke starosti sedeti u svojim galerijama i uz opijum smišljati nove načine za likvidaciju neprijatelja. Ali, ništa od toga. Nakon sramotnog poraza u bici za Britaniju, Gering je uhapšen i osuđen na smrt vešanjem na Nirnberškom procesu. 1946. godine, noć uoči egzekucije, progutao je kapsulu cijanida i tako onemogućio svojim neprijateljima da aplaudiraju njegovom kraju.

Bild 183-R99621

Krvavi pas Evrope, Ptičar iliti Hajnrih Himler, glavom i bradom.

Hajnrih Himler – egzekutor i spiritualista

Druga polovina tandema koji je začeo kult koncentracionih logora jeste Hajnrih Himler. Drugi najmoćniji čovek Trećeg rajha svojom temperamentnom prirodom izazivao je zaprepašćenje kako u političkom, tako i u privatnom životu. Himlerova burna veza sa prostitutkom Fridom Vagner završila se tragično – po nju, podrazumeva se. Himler je optužen za njeno ubistvo, ali biva oslobođen usled nedostatka dokaza. Sudbinski susret Hitlera i Himlera desio se 1925. Od tada, Himler je koračao samo ka vrhu. Preuzeo je komandu nad Gestapom i osnovao prvi koncentracioni logor, Dahau, a usledili su još mnogi u istočnoj Evropi. Izraziti radoholičar (radio bi svakog dana od 8 sati ujutru do ponoći) savesno je sprovodio ideale svog voljenog Firera, toliko da su njegovi policijski redovi dostigli rang Firerove vojske.

Sasvim obični prijateljski razgovori, Hitler i Himler. Preuzeto sa The Huffington Post

Osim što je slepo sledio Hitlerova načela, Himler je verovao u mesmerizam, homeopatiju, a posećivao je i vidovnjake, vračeve i hipnotizere. Među njegove strasti ubraja se i uzgajanje kokošaka. Hitlerova i Himlerova veza funkcionisala je neko vreme, sve dok Himler nije postao nezanimljiv za Firera: Hitler, opčinjen novim sledbenicima, dovodi Himlera do mahnite ljubomore i navodi ga na pregovore sa Saveznicima. Ali, bez uspeha. Himler postaje ratni zarobljenik. U pokušaju bega biva uhvaćen i u iščekivanju presude uzima kapsulu cijanida. Izgleda da se od kletve Hitlerove ljubavi ne može pobeći.

Rudolf Hes – Hitlerova kučka

Čak ni ovaj kučeći pogled nije uspeo da smekša Firerovo hladno srce – Rudolf Hes. Preuzeto sa The History Place

Ako bi trebalo odrediti tip sluge koji će vam garantovano izazvati mučninu, onda je to sasvim sigurno Rudolf Hes. Njegova ljigava privrženost Hitleru graničila se sa izopačenošću. Anitsemitska uverenja, koja je usvojio još u periodu studija, kulminirala su tokom jednog od Hitlerovih govora u Minhenu. Prvi susret sa Firerom u njemu je probudio novo viđenje Trećeg rajha i kompletne slike sveta. Od tada, Hes je postao Hitlerov verni pratilac. Nakon neuspešnog Pivskog puča 1923. godine sledio je Hitlera i iza rešetaka, gde je pobožno zapisivao Hitlerov nacistički manifest Moja borba (Mein Kampf), koji je čak jednim delom i uredio. Nakon oslobođenja, Hesova fanatična odanost se isplatila i postao je jedan od Firerovih najbliskijih ljudi. Jednom prilikom izjavio je:

tam 1

Neizostavni momenat Hitlerovih govora – Hesove najave Firera. Preuzeto sa The Telegraph

Jedina Hesova želja bila je da služi svom dragom Fireru, stidljivo, bez ikakvih pretenzija za poboljšanje sopstvenog položaja. Nedostatak samoinicijative oduzeo mu je priliku da umesto Geringa nasledi Hitlera. Kada je uvideo Hesovu slabost i preteranu podređenost, Firer se distancirao od Hesa, ostavivši ga u dubokom očaju. Hes je potom, bez Hitlerovog odobrenja krenuo u Škotsku, kako bi u ime svog Firera izneo ponudu – mir ili potpuno odsecanje Britanije od Evrope i uvođenje ekonomskih sankcija. Tokom imaginarnih pregovora, Hesu je dijagnostikovana mentalna nestabilnost i proglašen je ludim (zar je zaista bila potrebna lekarska dijagnoza da bi se to dokazalo?). Hitler se odrekao svog pseta sa lakoćom. Hes je tokom suđenja u Nirnbergu osuđen na doživotnu robiju. U zatočeništvu je ispoljavao dezorijentisanost, paranoju i amneziju, a u periodima lucidnosti i dalje je vrištao Hitlerovo ime i iskazivao svoju odanost njemu. Kao jedan od poslednjih zatvorenika u Nirnbergu, 1987. godine počinio je samoubistvo u 92. godini.

tam 2Ovo je deo poslednjeg Hesovog govora. Do samog kraja ostao je istrajan u maniji za svojim idolom.

Leni Rifenštal – ne-baš-tako naivna režiserka

Preuzeto sa the commentator.

Leni tokom rada na svom apsolutno dokumentarnom i ni malo propagandnom filmu. Preuzeto sa the commentator.

Mada je provela ceo život nakon Drugog svetskog rata pokušavajući da to porekne, Leni je imala žestokog udela u nacističkoj propagandi. Sećate li se svih onih monumentalnih klipova nacističkih skupova, Hitlerovog spuštanja helikopterom među raspamećene ljude i bučne gomile koja mu kliče? Šanse su da ih je sve upravo Leni snimila jer je ona osoba koja stoji iza ozloglašenog propagandnog (ili kako bi ga ona nazvala dokumentarnog) filma Trijumf volje.

Leni za sobom nije ostavila mnogo misterija – napisala je podugačke memoare za koje apelujemo da se preimenuju u „800 strana pokušaja da objasnim kako nisam propagirala nacizam već sam bila naivna“, jer to je ono što je bitno kod ove knjige. Po njenim rečima, Hitler ju je naterao da snima filmove, nju je zanimala samo umetnost, ona nije znala šta se dešava u Nemačkoj i nije imala pojma odakle svi ti Romi koje su joj tako velikodušno dovezli u kamionima za snimanje filma Nizija.

U stvarnosti, Leni je bila vrlo ambiciozna mlada žena koja moguće da nije bila ljubitelj nacističkih ideja, ali svakako nije ništa uradila da ih spreči. Prvo se oprobala kao plesačica i glumica, proslavila se u filmu Plava svetlost, a onda joj je šansa da radi za Hitlera otvorila mnoga vrata i obezbedila mesto u istoriji filma, ma kakvo ono bilo. Neosporno je da je imala veliki talenat i da čak i uz diskutabilni moral, njeni filmovi imaju određenu umetničku vrednost. Tehnike i kadrovi koje je ona koristila su često reprodukovani u mnogim kasnijim kultnim filmovima.

Možda ovo nije dobar momenat da krenemo sa mitom da je Dizni bio antisemita?

Možda ovo nije dobar momenat da krenemo sa mitom da je Dizni bio antisemita?

Hitler i Leni, bave se nekim stvarima koje totalno nemaju veze sa politikom. Preuzeto sa Historisches Museum Bielefeld.

Hitler i Leni, bave se nekim stvarima koje totalno nemaju veze sa politikom. Preuzeto sa Historisches Museum Bielefeld.

Hitler je obožavao njene radove, a ona čak ni u svojim memoarima ne poriče da je osećala bliskost prema njemu: „Nikad nisam poricala da mi se Hitler, kao ličnost, dopadao,“ napisala je u pismu, odmah dodavši kako je bila zaslepljena. Probala je čak da provuče priču kako ju je on „želeo kao ženu“, a Gebels joj se nebrojeno puta nabacivao. Ona nije imala člansku kartu nacističke partije i nikada nije  osuđivana kao simpatizer, mada je često nakon rata bila na sudu. U 100. godini je naučila da roni i snimila dokumentarac o podvodnom svetu, pre nego što je 2003. umrla. Kao što je Gebels pribeležio u svojim dnevnicima, Leni je svakako bila „žena koja zna šta hoće“.

Albert Šper – arhitekta hiljadugodišnjeg Rajha*

*hiljadugodišnji Rajh je trajao jedva 12 godina

Hitler i Šper, poštovaoci arhitekture.

Hitler i Šper, poštovaoci arhitekture. Fotografija vlasništvo Bundersarchiv.

Kao mladi obrazovani arhitekta, Šper 1930. stupa u nacističku partiju i tri godine kasnije prvi put dobija priliku da osmisli miting.. Tada dolazi u susret sa Hitlerom, i oni se brzo sprijateljuju kao veliki obožavaoci arhitekture. Ambiciozni Šper nije bio voljan da ovakvu priliku odbaci zbog neke tamo nacionalističke i nehumane ideje – njemu se otvorila velika prilika da projektuje Hitlerove planove i bude otac veličanstvenog, novog Berlina. Ideja je bila da upravo Šper bude arhitekta masivnog projekta, Germanie, glavnog grada sveta koji je Hitler odlučio da osvoji.

Hitler je jako cenio i voleo Špera, povremeno čak slušajući njegove predloge, umesto da tvrdoglavo natura svoje! Ministar spoljnih poslova čak navodi da je, kad je Šper dolazio, „Hitler bio oduševljen, kao da mu u posetu dolazi ljubavnica“ (čime nastavljamo niz totalno heteroseksualnih nacističkih prijateljstava).

Šper u poznim godinama, preuzeto sa dailymail-a

Šper u poznim godinama, preuzeto sa dailymail-a

Šperova priča kako o Holokaustu ništa nije video i ne može da komentariše ne pije vodu kada saznamo da je u zapisniku pribeleženo da je njegova ideja bila da se veliki stanovi oslobode tako što će se iz njih prisilno iseliti Jevreji. Takođe je zabeležno da je rekao: „Ko jevrejski stan iznajmi bez mog znanja, krivično će da odgovara,“ i da je posetio Mathauzer. I mada je Gebels u svoj tinejdžerski dnevnik zapisao kako Šper nije nacionalsocijalista kao ostatak kul ekipe, Šper je svakako imao svoje mesto u đavoljem pogonu.

Šper se opisuje kao harizmatičan, inteligentan i privlačan, kao neko ko bi se snašao u svakom režimu. O njegovoj snalažljivosti govori to da je, namirisavši nevolju, odleteo u aprilu 1945. iz Berlina i izbegao žurku u bunkeru i moguće imenovanje za člana kabineta od strane Hitlera. Nakon rata, njemu je suđeno u Nirnbergu. Odležao je svoju kaznu, izdao svoje memoare, i 1981. umro u Londonu.

    1 komentar

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *