Hajde da pričamo o Džesiki Džouns

Pogledajte Džesiku Džouns… To nije još jedna u nizu superherojskih serija, ali ljudi u njoj poseduju posebne talente. To nije serija samo za žene, iako ju je jedna stvorila. To nije obični psihološki triler, to je priča previše bliska velikom broju žrtava zlostaljanja. Džesika Džouns je serija koja deli univerzum sa Torom, Ajronmenom i drugim mitskim bićima, ali prikazuje našu surovu realnost koju uporno ignorišemo – svet je pun zlikovaca kojima nisu potrebne super moći da bi uništili živote drugih ljudi.

youtube

Džesika Džouns, preuzeto sa netflix.com

S obzirom na to da je serija već neko vreme u etru (pogotovo kad je i Netflix neko vreme u regionu), moguće je da je veliki broj vas već upoznat sa ovom ekranizacijom, ali za vas koji niste napravićemo kratak siže Džesike Džouns, sa nadom da ćete se latiti ekrana i u cugu je odgledati. Međutim, fantastična stvar u vezi sa ovom serijom je da pitanja koja ona postavlja, teme koje pokriva i sama atmosfera koja vlada njom dozvoljavaju i ljudima koji je nisu gledali da učestvuju u polemici i iskažu svoje stavove (zdrave diskusije su uvek dobrodošle u !Kokoški).

Nije bitno da li volite ili ne volite superheroje, stripove, ili čak krimiće. Iako je žena u naslovnoj ulozi, ovo nije „serija samo za žene“. Ovo je serija – 13 kvalitetnih i uzbudljivih epizoda koje će vas naježiti ili naterati vaš želudac da se pretumba par puta. Osetićete svu nelagodnost likova, preživećete s njima traume i možda bolje razumeti svet u kome neki ljudi žive mimo svoje volje.

Kratak sinopis

Džesika Džouns je privatni detektiv u Njujorku, tačnije u Đavoljoj kuhinji (kraju koji je nekad bio poznat po kriminalu i nemirima, savršenom mestu za vršljanje nekoliko Marvelovih superheroja, na primer Derdevila), koja pored zavidinih moći dedukcije, sposobnosti „da čita ljude”, jetre koja izdržava mnogo popijenog alkohola, poseduje i nadljudsku snagu. Nekada je svoje moći koristila u herojske svrhe, ali nakon traumatičnog iskustva kroz koje je prošla, odlučuje da je usamljenički život noar privatnog detektiva (P.D.) bolja opcija za nju. Rešavajući slučaj nestale devojke shvata da se njena noćna mora, progonitelj i silovatelj, s moćima kontrole tuđih umova, vratio u grad i u njen život, dovodeći u opasnost ono malo ljudi s kojima je Džouns bliska. U dilemi da li da beži ili ostane i reši ga se zauvek, Džouns bira mukotrpniji put pronalaženja načina da zaustavi Kilgrejva, izvuče klijenta iz zatvora, spasi prijatelje i pomogne drugim Kilgrejevim žrtvama.

Ako je Netflixov Derdevil (o kome smo pričali sa puno hvale u ovom tekstu) krimi triler, Džesika Džouns se može opisati kao psihološki triler, sa punom zaslugom. Obe serije blago ulaze u žanr serija o superherojima, ali nijedna se istog ne drži striktno, pogotovu ova o kojoj danas pričamo.

preuzeto sa fanpop.com

Bez izuzetka, bez izvinjenja (preuzeto sa fanpop.com)

Da, Marvel je Džesikino rodno mesto, i da – ona poseduje super moći, ali one je ne definišu, niti su sredstvo kojima ona rešava probleme. Naprotiv, njena moć je u ovom slučaju i njena slabost, s obzirom na to da je ona jedan od razloga zbog kojeg je Kilgrejv progoni i zbog kojeg misli da su, kao ljudi sa neobičnim talentima, stvoreni jedno za drugo. Veliki deo radnje ona provodi u strahu od toga šta može da uradi sa svojom snagom ako je Kilgrejv potčini svojim moćima (kao što je radio u prošlosti) i zapravo, sve loše što joj se desilo u životu povezano je sa njenim moćima (sem seksa, super-seks je super). Takođe, Džesika skoro i ne koristi svoje moći u karijeri P.D.-a, ne zna borilačke veštine, više bacaka ljude preko stolova, udari ih laktom ili pesnicom. Zapravo, od moći koristi samo super-skok koji joj pomaže da se penje po krovovima dok fotografiše supružnike koji varaju njene klijente.

Lepo je videti jednu toliko sveprisutnu moć snage, decenijama veličanu u svetu superherojskog stripa, potpuno beskorisnu kada se sukobi sa moći uma.

Napokon ženski superherojski kostim u kome se nećete smrznuti 31. oktobra! (preuzeto sa turner.com)

Napokon ženski superherojski kostim u kome se nećete smrznuti 31. oktobra! (preuzeto sa turner.com)

Ovo nije još jedna superherojska priča…

Da se ne lažemo, kada je Netflix objavio da će ekranizovati nekoliko likova Branitelja (Derdevil, Džesika Džouns, Luk Kejdž i Gvozdena pesnica), svi smo unapred zamislili nove Osvetnike, još jednu grupu heroja čistog srca koji spašavaju Njujork od vanzemaljaca. Derdevil nas je prijatno iznenadio, podario nam Marvelov svet u kome se heroj znoji, umara, biva pretučen i krvav, u kome negativac ne pada posle jednog šamara nego se bori do poslednjeg daha. Međutim, Džesika je drastičnije izašla iz ovog MFU (Marvelov filmski univerzum) šablona.

ewPrvi put u MFU vidimo seks. Super-seks, između dva heroja. Kunilingus, takođe. Odsečenu glavu na stolu. Žrtvu silovanja koja abortira. Narkomaniju i alkoholizam. Crnca i belkinju u vezi (u američkom svetu filma i serije prilično izbegavana kombinacija). Diskusiju o razlici pristanka i nepristanka na seks druge radnje (da, postoje ljudi kojima treba to objasniti). Brak dve žene i njegov krah. Problematiku rasne diskriminacije i policijske brutalnosti. Posledice psihičkog i fizičkog zlostavljanja dece. Možda i najbitnije – prvi put se ulazi u problematiku post-traumatskog stresnog poremećaja, tj PTSP-a (Toni Stark u trećem delu Ajronmena zapravo pati od ovog poremećaja, ali se ne trudi da ga prepozna, suoči se s njime, niti pokuša da ga izleči). Zapravo, Džesika Džons ima sve odlike dobrog britanskog trilera, čak ima i Dejvida Tenanta kao negativca!

Ah, da, zaboravili smo i da je ovo prvo MFU ostvarenje sa sa superjunakinjom u glavnoj ulozi (avaj, Agentkinja Karter nema supermoći), i to ne jednom – nego dve (mada ova druga to još ne zna, tako da šššš!).

Uprljati ruke - doslovice (preuzeto sa nme.com)

Uprljati ruke – doslovice (preuzeto sa nme.com)

Kao i Derdevil, i Džesika Džouns pripada jedinstvenom MFU u kom je narod svestan da „drugačiji“ ljudi postoje, i prvi put se suočavamo sa reakcijom običnih ljudi na događaje koji su potresli Njujork (Incident iz prvih Osvetnika), njihov bes i želju za objašnjenjem i osvetom. Upravo ovaj konflikt biće u centru radnje sledećeg MFU filma – Građanski rat, a Netflixove i Marvelove serije pružaju nam širu sliku sveta u kome „veliki zeleni tip“ i „lik sa štitom“ zauzimaju previše prostora.

Škakljive teme koje ne bi smele biti škakljive

Kada je Džesika Džouns objavljena, gledaoci i kritičari su krenuli da se utrkuju ko će reći više reči hvale. Niko nije očekivao ovakvu seriju, pogotovu ne od Marvela (mada je Netflix poznat po tome da se ne boji da postavlja nove standarde). Ipak, značaj serije ogleda se u otkrivanju dva nova fronta koja se retko pojavljuju na mejnstrim američkoj televiziji – preživljavanje seksualnog zlostavljanja i nesavršen ženski lik.

Džesika je žrtva silovanja.

love-me

Dejvid Tenant kao Kilgrejv (preuzeto sa nerdist.com)

Nekoliko meseci Kilgrejv je s njom radio šta je hteo, uglavnom zamišljajući da ima romantičnu vezu s njom, na koju je primorao svojim moćima. Nije imao njen pristanak ni za šta. Koristio ju je, a ona je bila zatočena u sopstvenom umu. U većini američkih filmova i serija, žrtve ovakvog zlostavljanja prikazivane su kao oštećene osobe, koje ne mogu biti funkcionalni članovi društva, ili u gorim slučajevima, kao žrtve koje postaju zločinci.

Naša junakinja se u ovoj seriji bori s ovim demonom pijući alkohol u velikim količinama, ima napade panike i noćne more, ali kad se sve sabere, ona živi svoj život. Radi, ima odnose i, najbitnije, pomaže drugim žrtvama da nastave sa svojim životima. U seriji je nebrojeno puta naglašavana važnost razgovora o ovakvom zločinu, koji u Americi i dalje ostaju najneprijavljivaniji, i koji žrtve obeležavaju najvećom stigmom. Međusobna podrška žrtava se takođe promoviše. Prikazuje se i dilema kroz koju prolaze žrtve silovanja koje zatrudne sa svojim napasnikom, bitna za američku javnost, čiji se konzervativni političari bore protiv prava žena da biraju abortus kao rešenje.

Zapravo, ova „superherojska“ serija vernije oslikava nedaće kroz koje prolaze žrtve fizičkog, seksualnog i psihičkog zlostavljanja nego većina serija i filmova kojima je ova tematika zaplet radnje. Čast izuzecima kao filmu „Pod lupom“, koji izlazi u isto vreme kad i ova serija i osvetljava nam borbu maloletnih žrtava, pogotovu muškog pola, što je još jedna tema koja se zaobilazi.

Niko ne želi da bude u pravu kada kaže da oseća da ga neko posmatra (preuzeto sa buzzfeed.com)

Niko ne želi da bude u pravu kada kaže da oseća da ga neko posmatra (preuzeto sa buzzfeed.com)

Džesika je (nesavršena) žena

Termin „nesavršena“ koristimo sa namerom naglašavanja pogrešne predstave žene u filmskoj industriji. Naime, godinama serije o ženama prave muškarci, stvorivši viziju „snažne ženske ličnosti“ koja mora da bude snažna i nežna, duhovita, brižna, fizički snažna, zgodna i lepa, (ali ne previše) i nesvesna svog fizičkog izgleda. Ovakvi ženski likovi su godinama prikazivani kao jedini prihvatljiv izraz „ženske snage“, te ako je žena prikazana kao ljudsko biće, kao realna žena, ako radi stvari koje žene zapravo rade, označavana je kao: kurva, plačljivica, hormonski neuravnotežena zbog menstruacije, prostak, slabić… Ovakvi likovi na televiziji i filmu nikako ne mogu biti kidački. Zato je divno videti Džesiku Džouns, fizički snažnu ženu, kojoj je upravo ta moć dovela u situaciju da bude žrtva zlostavljača (za razliku od „neprikladne odeće“ koja je velikom broju neupućenih krivac za dela silovatelja, jer žrtve „same traže to“ promiskuitetnim oblačenjem… Nek objasne to ogromnom broju žena silovanih dok nose burke).

(Ne)savršena Džesika (preuzeto sa tumblr.com)

(Ne)savršena Džesika (preuzeto sa tumblr.com)

Elem, Džesika jeste lepa, verovatno i zgodna, ali tokom cele sezone obučena je u izbeljene, stare farmerke koje joj i ne pašu najbolje, kao i kožnu jaknu (u nekim slučajevima i kostim velikog sendviča), te njena fizička pojava nije toliko naglašena. Živi u neurednom i razbucanom stanu, jede hranu za poneti, ali uglavnom tamani viski i drugu žestinu. Na prvi pomen svog zlostavljača ona želi da beži. U nekim situacijama je spremna da iskoristi slabosti bližnjih u svoje svrhe. Džesika je daleko od savršenog ljudskog bića, kao vi, kao i mi. Svi imamo slojeve ličnosti, složena osećanja i verovatno smo okrenutiji sebi više nego što želimo da priznamo, pa zašto nam takvi ne bi bili i junaci?! Pogotovo ženski.

Džesika Džouns je uspela upravo zbog elemenata o kojima se retko raspravlja u serijama ovog tipa, posebno ako se u obzir uzme stereotip da većinu publike čine zadrti muški obožavatelji stripova koji žene zamišljaju velikih grudi, uskog struka u tesnim i otkrivajućim kostimima. Seriju jeste napravila žena, pa šta?! Da li je odmah „ženska serija“ i nije za muškarce?! Naravno da ne! Ova odlična serija je zapravo cilj kojem teže sve zapostavljane grupacije na malim i velikim ekranima (žene, LGBT ili osobe druge etničke pripadnosti) – da se likovi u seriji definišu po svojim delima i karakternim osobinama, a ne po boji kože, pola ili seksualnoj pripadnosti. Džesika Džouns je osoba. Ljudsko biće. Kao vi, kao i mi. Sa super moćima, doduše.

1 komentar

  • Jode Rode says:

    Ovaj clanak je pokazao koliko fokusiranje na iskljucivo jednu stvar moze biti pogresno.
    To sto pisac clanka kaze da postoje sike jednog tipa zena u americkim serijama/filmovima pokazuje njeno nepoznavanje te teme. Poslednjih nekoliko godina vidimo bum pozitivnih likova sa tamnom stranom muskaraca, zena, crnaca, azijata, zavodnikai aseksualnih osoba. Zbog potpunog fokusa na takve teme zaboravljene su druge strane serije ili nisu uopste shavcene. Da bi ih pobrojali trebao mnogo prostora
    Za sledeci clanak se malo bolje pripremite.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *