Gistav Kurbe – Seks, laži i socijalizam

Nije nam teško da Francusku u mislima povežemo sa idejama o slobodi i građanskim pravima. Ali da li je Gistav Kurbe razmišljao previše slobodno čak i za svoju naprednu zemlju?

Gistav Kurbe (1819–1877.) se nije trudio da neguje imidž akademskog i salonskog slikara, već je isticao svoje provincijsko poreklo. Štaviše, ovekovečio je Ornan iz kojeg je potekao, mesto sa tek oko 4 hiljade stanovnika. Došao je u Pariz sa 20 godina da bi učio da slika. Ubrzo shvata da mu nije potrebno da mu iko daje instrukcije (pokazaće se da će slabo trpeti autoritete svih vrsta). Tada počinje sa samostalnim radom; izbacuje seriju autoportreta na kojima se prikazuje u različitim ulogama, čime uspeva da privuče pažnju kritičara, izlagača i drugih umetnika. Okolina počinje da gleda na Kurbea kao na svojeglavog, samouverenog ali i razmetljivog umentika.

Sahrana u Ornanu, preuzeto sa Web Gallery of Art

Sahrana u Ornanu

Svoje čvrste stavove nije propuštao da iskaže u javnosti. U Parizu nailazi na političke istomišljenike, i postaje vrlo blizak sa istaknutim socijalistom Prudonom. Upravo u tu, angažovanu, stranu skreće Kurbeovo stvaralaštvo. Našao je socijalni pokret u njemu svog najznačajnijeg, a svakako i najupadljivijeg promotera. Sahrana u Ornanu je možda prvi savremeni bilbord, istina neuporedivo suptilniji od ovih današnjih. Prikaz jednog seoskog pogreba na platnu dimenzija 3,15×6,68 metara (!) bez ikakve romantike i patosa pobrao je od partijskih drugova hvalospeve, a od neistomišljenika žaoke. Slikajući prizore za koje je tvrdio da ih je sam video, umetnik je davao doprinos svom pokretu.

Manje su poznati Kurbeovi pejzaži u kojima je skoro uvek prikazivao mirnu okolinu svog rodnog mesta.

The Château de Chillon, preuzeto sa Web Gallery of Art

The Château de Chillon

Političko angažovanje nije presudno uticalo na reputaciju koju je Gistav Kurbe stekao, ali je  to učinila serija aktova. To nisu bili aktovi na kakve su svi već navikli – to su bile slike koje su već zagazile u pornografiju. Homoseksualne scene (Zajedno), smeli prikazi prostitutki, i najpoznatije Kurbeovo delo uopšte: Poreklo sveta. L’Origine du monde je prvi put javno prikazano 1988. Cenzura je bila sasvim očekivana.

Pokazao se Kurbe i kao čovek od akcije u odsudnom trenutku: za vreme Pariske Komune 1871. poveo je računa da muzeji ne budu uništeni. Propast Komune donela mu je izgnanstvo iz Francuske. Umro je u Švajcarskoj, od bolesti jetre. Razume se da je alkoholisanje išlo uz ličnost bučnog, samoljubivog slikara-revolucionara.

Nije propustio da nam ostavi svoj credo:

„Kad umrem, nek se ovo kaže o meni: Nije pripadao nijednoj školi, nijednoj crkvi, nijednoj instituciji, nijednoj akademiji, a ponajmanje nekom režimu – osim režimu slobode.“

Sve slike su preuzete sa Web Gallery of Art.

Ukoliko ste zainteresovani da pogledate još slika ili da pročitate nešto više o umetniku, skoknite ovde.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *