Destino: kad je Dali sreo Diznija

Šta se desi kada Salvador Dali reši da napravi crtać, ili kad se Volt Dizni zainteresuje za nadrealizam? Destino je proizvod upravo takve saradnje.

Početak neobičnog prijateljstva

Salvador Dali i Volt Dizni su se upoznali igrom slučaja 1945. na večeri kod Džeka Vornera, jednog od četvorice osnivača čuvene kompanije Warner Brothers, koja nam je dala Duška Dugouška. Njihov strastveni razgovor o zajedničkom hobiju, pecanju, ubrzo se pretvara u razgovor o kolaboraciji na projektu.

salvador-dali-walt-disney-destino-01 moresay.com

Snevači; preuzeto sa dugpasandtheirrole.wordpress.com

Svom nadrealističkom kolegi Andreu Bretonu, Dali piše pismo: „Stigao sam u Ameriku i u kontaktu sam sa trojicom velikih američkih nadrealista: braćom Marks, Sesilom B. Demilom, i Voltom Diznijem.“

U jednom od nedavno objavljenih pisama Dizniju, svom „veoma, veoma dragom prijatelju“, Dali piše: „ […] bio sam ohrabren putanjom naše zajedničke sudbine … te noći kad smo se upoznali gotovo da nisam mogao oka da sklopim.“
O Daliju je Dizni rekao: „Moramo da nastavimo da otkrivamo nove puteve. Obično se dobre ideje za priču ne nalaze tako lako, i za njih se treba boriti. Dali je komunikativan. On je pun ideja.“ Iako je inače lično bio ljubitelj realizma u umetnosti, Dizni je bio oduševljen Dalijevim radom, pa je čak kupio i izlagao njegova dela u svojoj kući.

Ubrzo zatim, ova dvojica velikana i prijatelja započinju rad na filmu Destino (Sudbina).

Destino: susret dva genija

viewlife.webnode.gr

Poster preuzet sa shop.salvador-dali.org

Destino je tragična ljubavna priča o Hronosu (Vreme) koji se zaljubljuje u smrtnicu, s kojom nikada ne može biti. Oni se međusobno traže po Dalijevoj slici, iliti, po neodređenom nadrealističnom prostoru u konstantnom stanju metamorfoze.

D_1

U pozadini ide sentimentalna balada meksičkog pesmopisca Armanda Domingesa Borasa, u izvedbi Dore Luz, koje se možda sećate kao izabranice srca Paje Patka u crtanom filmu Tri kabalerosa.

you belong caballeros
Salvador Dali je Destino opisao kao „magičan prikaz problema života u lavirintu vremena“, dok je Volt Dizni o filmu kratko rekao da će biti „jednostavna priča o devojci u potrazi za pravom ljubavi“.  Zabavno je koliko se iz samo ova dva citata mogu „pročitati“ ličnosti i celokupni radni korpus ova dva kreativna genija. Očigledno, Dali je kao i uvek Dali, a Dizni će uvek biti Dizni.

Destino_1 wiki
Destino je stoga glatka kombinacija „klasičnog“ Diznija: ljubavna priča, glavna junakinja sa karakterističnim diznijevskim crtama lica, vetrom u kosi i ptičicama, ali i „klasičnog“ Dalija, sa njegovim satovima, bizarnim skulpturama u sred pustare i dvosmislenim frojdovskim slikama. Plus nešto golotinje pride. Sve teče i transformiše se, od same heroine čija se glava u nekom momentu spontano pretvara u maslačak, do mrava koji se pretvaraju u bicikliste koji na glavi balansiraju veknu hleba. I to izgleda savršeno.

Ali zašto nismo ranije znali za ovaj fenomenalni projekat?

Pa, zato što ga Dali i Dizni nikada nisu završili. Video iznad nastao je skoro pola veka kasnije, a priča je sledeća:

Godine 1999. Roj Dizni, potomak i naslednik Volt Diznija, u toku rada na filmu Fantazija 2000, preturao je po kompanijinim arhivama i slučajno otkrio preko 150 skica, crteža i slika, kao i ukupno 15 sekundi animacije Destina.

Deo sa slike spada u tih 15 sekundi originalne animacije iz 1946.godine

Deo sa slike spada u tih 15 sekundi originalne animacije iz 1946.godine

Odlučio je da vaskrsne projekat. Okupio je tim od 25 francuskih animatora, a pomoć za dešifrovanje dokumenata potražio u dnevnicima Dalijeve supruge, Gale Dali, kao i od 95-ogodišnjeg Džona Henča, čoveka koji je radio u kompaniji Dizni preko 65 godina i koji je bio angažovan na originalnom projektu rame uz rame sa Dalijem i Voltom Diznijem lično.

Salvador_Dali_and_Walt_Disney_Destino

Tako je Destino preporođen u obliku u kom ga danas gledamo, kao mešavina tradicionalne i kompjuterske animacije, sa primesama 3D tehnologije.

Šta je pošlo naopako?

Dali i Dizni u šetnji kod Dalijeve kuće u Španiji, 1957

Dali i Dizni u šetnji kod Dalijeve kuće u Španiji, 1957

Ali, zbog čega je film mogao biti završen tek 2003, godinama nakon smrti ova dva genija? Zašto je posle samo osam meseci zajedničkog rada na Sudbini, projekat obustavljen?

Kao glavni razlog se navodi nestašica para– u teškom periodu posle Drugog svetskog rata, studio Dizni je bio do guše u finansijskim dugovima. Filmovi Fantazija (1940), Pinokio (1940) i Bambi (1942) nisu ostvarili prihode u ratom-razorenoj Evropi, niti su u Americi bili bogznakoliki hitovi.

Postoje i spekulacije da su u toku projekta razlike u načinu rada Diznija i Dalija prevazišle njihove sličnosti; po jednoj glasini, scena sa bejsbolom je u Dalijevim očima predstavljala „pogled u univerzum“ dok je Dizni, pošto ju je pogledao, uzviknuo: „Isuse Hriste! Ode 70 000$ u nepovrat!“

Međutim, iako je projekat napušten, Dali i Dizni nastavljaju svoje prijateljstvo i godinama kasnije. Održavaju živu prepisku, posećuju se privatno međusobno, i dogovaraju odlaske na pecanje.

www.dali.com

Umetnici, velikani, prijatelji, pecaroši; preuzeto sa thisisnotporn.com

www.frieze.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *