Bitni ljudi: Marija Maga Magazinović

Inspirativna ličnost sa čijim je delom korisno biti upoznat: prva srpska novinarka i bibliotekarka, u Srbiju donela moderan ples, uspešno i temeljno se borila za rodnu ravnopravnost.

Poznata po:

Prva srpska novinarka i bibliotekarka, u Srbiju donela moderan ples, uspešno i temeljno se borila za rodnu ravnopravnost.

Priča:

Preuzeto sa knjizenstvo.etf.bg.ac.rs

Preuzeto sa knjizenstvo.etf.bg.ac.rs

Rodila se u Užicu 1882., a u Beograd se preselila 1886., gde je završila Višu žensku školu. Filozofski fakultet upisuje kao vanredna studentkinja, ali se 1902. sa koleginicama izborila za pravo žena da pohađaju filozofiju i tako postaje redovan student. Diplomirala je 1904. godine, pod okriljem čuvenog Branislava Petronijevića. Osniva Klub studentkinja i već tada, u periodu kada u Beograd dolaze brojne istaknute feministkinje, počinje aktivnu borbu za ženska prava. Nakon studija sarađuje sa Narodnom bibliotekom, a piše i redovnu žensku rubriku i feljtone za Politiku. Od otvaranja Prve ženske realne gimnazije 1906., u njoj predaje logiku, nemački i srpski jezik punih četrdeset godina, sa prekidima.

Godine 1909. odlazi u Minhen, gde upoznaje Rudolfa Štajnera, filozofa i mistika, kao i brojne druge reformatore i utemeljivače pozorišta i pokreta. Nadahnuta novim iskustvima, po povratku u Beograd otvara Školu za recitaciju, estetičku gimnastiku i strane jezike, koja ubrzo menja naziv u Školu za ritmiku i plastiku. Maga Magazinović nastavlja da se aktivno bavi istraživanjem i razvojem modernog plesa, gimnastike i telesnog pokreta u Srbiji čitavog svog života. Uporišta njene delatnosti bila su obrazovanje mladih i javni umetnički nastup. Pohvale i nagrade dobijala je za zasluge na oba polja. Umire 1968. u Beogradu.

Bitna dela:

Knjige: Telesna kultura kao vaspitanje i umetnost (1932) Vežbe i studije iz savremene gimnastike, plastike, ritmike i baleta: primenjena telesna kultura (1932), Istorija igre (1951).

Takođe je postavila koreografije za nekolicinu baleta, poput Svetkovine Bahusa i Flore 1926.

Inspirativna vrednost: 

Maga Magazinović bila je u prvim redovima borbe za ravnopravnost žena u društvu, što je hrabar gest sa dalekosežnim posledicama. Njena borba za mesto u akademskoj zajednici otvorila je put blistavim umovima narednih generacija – dvadeset godina posle nje doktorirala je Ksenija Atanasijević. Svojim anganžmanom kao bibliotekarka, novinarka i aktivistkinja nedvosmisleno je pokazala da žena i te kako može biti uspešna i produktivna u ovim oblastima. 

Ipak, možda su još impresivniji njena strast prema oslobađanju telesnog pokreta i razvijanje svesti o telesnosti. Njen rad je otvorio sasvim nove, progresivne i uzbudljive mogućnosti za razvoj umetničkog izraza, ali i fizičkog obrazovanja mladih na ovim prostorima. Ova grana njenog rada ponovo se nadovezuje na feminizam: upoznavanje svog tela, pronalaženje njegove lepote i uspostavljanje kontrole nad njim i dan danas je jedan od temelja ženske, ali i opšteljudske lične slobode.

Linkovi:

Maga Magazinović na projektu Knjiženstvo

Ako volite da čitate o istorijskim kidačicama zapostavljene kuloće, nastavite da pratite !Kokoškin serijal #kokoškinklan

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *