Žene na brodu donose nesreću – drugima

Brodovima nisu upravljali samo bradati, pijani muškarci s drvenim udovima, nego i žene pirati koje su glave odrubljivale jednako posvećeno i surovo kao muške kolege.

Šta je prvo što vam padne na pamet pri pomenu reči pirat? Bradati, polupijani šovinista koji urliče nekakve sulude sklopove reči, a posada ga navodno razume? Bradati, polupijani Džoni Dep koji se klati naokolo u Piratima sa Kariba i iz godine u godinu inspiriše posetioce maskenbala širom sveta? Bradati, ne nužno polupijani, ali beskrajno baksuzni Riđobradi, čiji brod i posada pod smehotresnim okolnostima trpe vanserijske gubitke kad god im se put ukrsti s Asteriksom i Obeliksom? Svakako da se niz asocijacija nastavlja, ali ako bismo pokušali svima njima da nađemo nešto zajedničko, nesumnjivo bismo došli do toga da je u pitanju (bradati) muškarac. E pa, kako se ispostavlja, borba žena za ravnopravnost polova počela je ipak nešto ranije od 19. veka. Jedno pet-šest vekova ranije.

Iako znatno malobrojnije, žene pirati nisu bile toliko retke koliko bismo mi to danas pomislili. Zabeleženi su mnogi primeri u kojima su one bile izuzetno uspešne u ovoj, pa, delatnosti, u nekim slučajevima čak i znatno više od muškaraca. Pod „uspešnim“ podrazumevamo, dakako, zadovoljavajući nivo hladnokrvnosti, brutalnosti i sposobnosti upravljanja flotom, koja je, prema nekim izvorima, u slučaju Kineskinje Čing Ši dostigla i nekoliko desetina hiljada pirata. Međutim, nisu sve one ostale upamćene. Neretko se dešavalo da zbog piratskog kodeksa žena nije ni smela da kroči na brod, te je pribegavala prerušavanju u muškarca, kako bi ipak uspela u svojoj nameri. O onim ženama piratima čija su imena ostala upamćena zabeležena je relativno velika količina informacija, koja, međutim, ne može uvek biti uzeta zdravo za gotovo, te vas stoga molimo da sve ovde navedene podatke uzmete sa rezervom. Uključujući i transkripciju irskih imena. 

Grejs O’Meli (Grace O’Malley)

Mooožda pomalo nerealni prikaz. Preuzeto sa www.badassoftheweek.com

Mooožda pomalo nerealni prikaz. Preuzeto sa www.badassoftheweek.com

A kada smo već kod Iraca, počnimo sa Grejs O’Meli čije ime u originalnom, neanglicizovanom obliku glasi Granja Ni Meli (Gráinne Ní Mháille), dok je u irskom folkloru rasprostranjen i naziv Granjavejl (Granuaile). Rođena u 16. veku kao ćerka vođe klana O’Melijevih, koji su se bavili moreplovstvom i ubirali porez od svakoga ko bi prošao njihovom teritorijom, Grejs je od malena htela da se pridruži ocu. Legenda kaže da je jednom prilikom žarko želela da plovi sa ocem u Španiju, ali da joj je to bilo zabranjeno uz argument da bi joj se kosa mogla uplesti u konopce na brodu. Grejs je tada svoju kosu isekla i time stekla nadimak „Gráinne Mhaol“, gde maol znači „ćelav, kratke kose“ – ako ikad pomislite kako Grejs O’Meli ili Granuaile zvuči posebno prefinjeno, samo se setite da bi ona na srpskom bila Ćelava Granja. 

Petlov -> Kokoškin zamak. Ne znamo šta ovaj konj hoće. Preuzeto sa www.badassoftheweek.com

Petlov -> Kokoškin zamak. Ne znamo šta ovaj konj hoće. Preuzeto sa www.badassoftheweek.com

Po očevoj smrti preuzela je porodični posao i poprilično ga unapredila povećanjem poreza i strogim merama. Veoma dobro situirana i ugledna u moreplovskim krugovima, udala se za Donala od bitke (Donal of the Battle), naslednika klana O’Flertijevih (O’Flaherty), što je bio izuzetan politički potez. Nakon O’Flertijeve smrti većina njegovih ljudi pošla je za Grejs. Drugi brak bio je sa Ričardom Burkom (Richard Burke) – O’Meli je na njega stavila tačku već nakon godinu dana, izbacivši Ričarda iz njegovog sopstvenog zamka. Do tada je već raspolagala velikim brojem ljudi i napadala ne samo brodove, već i zamke na kopnu. Nasledivši od oca flotu i od majke zemlju, O’Meli je raspolagala velikim bogatstvom i uticajem, te se svim silama trudila da smanji engleski uticaj na svojoj teritoriji. Sa Englezima je ipak došla u kontakt, i to ni manje ni više nego sa Elizabetom I, kojoj je poslala molbu za oslobađanje svoje prethodno otete dece i sa kojom je na dvoru govorila latinski. Pa vi recite kasnije da ga za džabe učimo.

Zanimljivost: Prvi muž je od klana Džojsovih oteo zamak koji su ovi zbog njegovog stava potom nazivali Petlov zamak (cock – petao, cocky – kočoperan). Kada su nakon njegove smrti pokušali da povrate zamak, Grejs ga je odbranila toliko uspešno, da je nakon toga nazivan isključivo Kokoškinim zamkom.

Čing Ši (Ching Shih)

Ukoliko želite da pronađete više informacija o jednoj od najuspešnijih žena pirata ikada, nadamo se da će engleski oblik imena biti dovoljan – to je svakako daleko sigurnija varijanta od pisanja kineskih karaktera za koje nismo sigurni da li zaista označavaju njeno ime ili možda ipak nudle (supu i druge zabavne primere pogledajte ovde). 

Priprema za uobičajeno obezglavljivanje neposlušnih. Preuzeto sa www.medievalpoc.tumblr.com

Priprema za uobičajeno obezglavljivanje neposlušnih. Preuzeto sa www.medievalpoc.tumblr.com

O rođenju i poreklu Čing Ši ne zna se mnogo. Ono oko čega se većina izvora slaže jeste to da je bila prostitutka koju su 1801. zarobili pirati, međutim, postoje raznolika tumačenja o tome pod kojim je tačno okolnostima postala žena njihovog kapetana, Čenga Jia (Zheng Yi). Sigurno je, međutim, da se, postaviši kapetanova žena, Čing aktivno uključila u piratske pohode svog supruga. Nakon njegove smrti, Čing Ši, što u prevodu znači „Čengova udovica“, preuzima komandu nad Flotom crvene zastave i uz pomoć Čanga Poa, koga je prethodno usvojio njen muž, osniva jednu od najmoćnijih flota u piratskoj istoriji – podaci variraju, ali može se sa priličnom sigurnošću tvrditi da su u pitanju bile stotine brodova i desetine hiljada pirata.

Kako bi zadržala moć nad tolikim brojem ljudi, Čing Ši je napisala sopstveni kodeks koji je propisivao nimalo prijatne kazne za razne prekršaje – obezglavljivanje je nesumnjivo dominiralo, ali je bilo i odsecanja ušiju, kao i neizostavnog bacanja u okean. Međutim, ono po čemu je Čing jedinstvena jeste činjenica da ona, za razliku od brojnih drugih pirata, za svoja (zlo)dela nije kažnjena. Zahvaljujući svom bogatstvu i pregovaračkim sposobnostima pomilovana je, zajedno sa najvećim delom svoje flote, i dopušteno joj je da zadrži sve stečeno u piratskim pohodima. Ona je to pametno iskoristila i otvorila kockarnicu, koju je vodila do svoje smrti u 69. godini. 

Zanimljivost: Čing se po drugi put udala za Čanga Poa, koji je tada tehnički još uvek bio usvojeni sin njenog muža. Pored toga, postojale su glasine da je Čeng Ji voleo oba pola, te da je usvajanje Čanga služilo da prikrije njegove stvarne namere. Priznaćete, ovakav zaplet bi zadivio i Dž.R.R. Martina.

En Boni (Anne Bonney) i Meri Rid (Mary Read)

Meri Rid sa dva mača, dva bodeža i sekirom - od viška ne boli glava. Preuzeto sa www.wikipedia.com

Meri Rid sa dva mača, dva bodeža i sekirom – od viška ne boli glava. Preuzeto sa www.wikipedia.com

Verovatno najpoznatiji ženski dvojac Zlatnog doba pirata činile su En Boni i Meri Rid, koje se u izvorima gotovo uvek pominju zajedno, te ćemo ih i mi tako predstaviti. En Boni rođena je u Irskoj, nakon čega se njena imućna i ugledna porodica seli u Ameriku. Tamo upoznaje pirata Džejmsa Bonija i udaje se za njega, zbog čega je se otac odriče, a ona sa mužem odlazi na Bahame. Na Bahamima pak upoznaje Džeka Rekama (Jack Rackham), kapetana broda Osveta, s kojim se upušta u ljubavnu vezu i razvodi od Bonija. Upravo na ovom brodu srešće Meri Rid, Engleskinju čiji otac, i sam pomorac, umire još pre njenog rođenja, kao i njen brat Mark. Kako bi dobila novac od svekrve, Merina majka ćerku maskira u dečaka, Marka, što Meri kasnije koristi kako bi pristupila vojsci. Za vreme primirja nalazi da je nemoguće napredovati i kreće brodom ka Zapadnoindijskim ostrvima, gde je hvataju pirati i spletom okolnosti dolazi na istu onu Osvetu kojom je plovila i En.

En Boni, s druge strane, na sve to dodaje i pištolj. Preuzeto sa www.wikipedia.com

En Boni, s druge strane, na sve to dodaje i pištolj. Preuzeto sa www.wikipedia.com

Iako su zajedno plovile samo nepune dve godine, En Boni i Meri Rid ispunile su to vreme izuzetnim podvizima, te se smatralo da su, kada dođe do borbe, njih dve bile daleko ljući i suroviji protivnici od bilo kog muškarca na palubi. Tako je došlo i do toga da se jedne večeri 1720. posada kapetana Rekama spektakularno napila proslavljajući svoje prethodne podvige, nakon čega su ih iznenada napali brodovi engleske mornarice. En i Meri bile su, navodno, jedine koje su ustale u odbranu broda, a postoji i legenda da je Meri od besa što niko od pirata ne pruža otpor pucala u mesto na kome su se krili i pritom ubila jednog, a ranila nekolicinu drugih. Kako njih dve nisu mogle same da odbrane ceo brod, celokupna posada je tada uhvaćena i nakon suđenja obešena. Ista kazna zadesila bi i Meri i En, ali kako su obe tada bile trudne, to nije smelo da se učini. Meri je, međutim, nedugo potom umrla od groznice u ćeliji, a pretpostavlja se da je dete umrlo sa njom. O Eninoj smrti, s druge strane, nema podataka. Kako nije zabeleženo da je pogubljena ili sahranjena, smatra se da je njen otac platio otkup i vratio ćerku kući.

Zanimljivost: Pre nego što je Rekam pogubljen, En je dobila poslednju priliku da ga vidi. Umesto potresnog rastanka ili nečeg drugog što bi bilo za očekivati u ovakvoj situaciju, veruje se da su njene poslednje reči bile: „Da si se borio kao čovek, ne bi te obesili kao psa.“ Emotivno, nema šta.

Pored ovih, nama najupečatljivijih žena pirata, neizostavno se moraju pomenuti i Žan de Klison (Jeanne de Clisson), upamćena kao Lavica od Bretanje, koja je u piratske vode ušla kako bi se osvetila francuskom kralju Filipu VI zbog obezglavljivanja njenog muža; Sajida al Hura (Sayyida al-Hurra), piratska kraljica i savremenica i saveznica turskog pirata Barbarose; Jacquotte Delahaye i Anne Dieu-Le-Veut, za koje se veruje da su plovile zajedno i čija imena nikako nismo u stanju da transkribujemo, kao i kraljica Teuta od Ilirije, koja je živeći u 3. veku p.n.e. svakako jedan od najranijih primera žena pirata.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *