Velikani grafičkog dizajna: Nezavisna izdanja – Slobodan i Saveta Mašić

Saveta i Slobodan Mašić su krivci za zvezde na logou Bitefa, kultne plakate Festa i filmova crnog talasa. Ovoga puta osvrt je na njihovoj, ništa manje intrigantnoj, izdavačkoj delatnosti. Kultur!Kokoška poziva sve ljubitelje grafičkog dizajna da pogledaju aktuelnu izložbu u Kulturnom centru Grad, koja će biti postavljena do 9. Aprila.

KC Grad je još 2015. godine pokrenuo ciklus godišnjih izložbi posvećen velikanima vizuelne umetnosti. Tada je istaknuti grafički dizajner Borut Vild prihvatio ulogu kustosa projekta Velikani grafičkog dizajna. Cilj je bio da se prikupi bogata istorijska građa kao svedočanstvo alternativnih umetničkih tendencija u drugoj polovini XX veka na ovim prostorima.

Upravo su radovi Savete i Slobodana Mašića, beogradskih arhitekata, dizajnera i nezavisnih izdavača, imali tu čast da budu predstavljeni u Velikoj galeriji Kulturnog centra Grad. Tako je prva izložba obuhvatila deo njihovog stvaralaštva koji se odnosi na plakate festivala (logo i plakati za Bitef i FEST), pozorišnih predstava i izložbi, kao i plakate za najznačajnija ostvarenja crnog talasa. Crni talas predstavlja, da podsetimo, grupu jugoslovenskih filmskih stvaralaca koja je u periodu šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka odbacila ulepšanu ideološku stvarnost socijalističke estetike baveći se životom običnog čoveka, najčešće onog sa društvene margine. Mašić je radio plakate za Rane radove Želimira Žilnika i Nevinost bez zaštite Dušana Makavejeva

Foto: Neda Mojsilović za KC Grad. Preuzeto sa: www.designed.rs

Nezavisna izdanja

Te knjige su bile neobične, razlikovale su se od svih knjiga drugih jer se moj dizajn razlikovao od svih drugih dizajna, pa ne samo kod nas, nego uopšte, u svetskim razmerama to je bilo nešto posebno.

Slobodan Mašić

Težnja za beskompromisnim zalaganjem za slobodu umetnosti Mašiće dovodi korak dalje, u sferu izdavaštva i do čuvenih Nezavisnih izdanja. Mala revolucija desila se te 1966. godine kada je objavljena zbirka pesama Pustinja Marije Čudine, ručno savijenih stranica, u neobičnom, nestandardnom formatu, sa grafikom Leonida Šejke kao ilustracijom i grafičkom obradom Slobodana Mašića. 

Nezavisna izdanja sa pravom ubrzo dobijaju kultni status, s obzirom na to da su bili prva privatna izdavačka kuća u bivšoj Jugoslaviji. Finansirali su se isključivo od strane vernih pretplatnika.

A ja sam imao, međutim, u životu zahteve samo prema slobodi, prema tome, nisam imao zahteve da bilo koga primoravam da ima literaturu koja bi se meni dopala. Uglavnom su dolazili ljudi koji su isto kao i ja imali potrebu za slobodom. Ove knjige ne predstavljaju niti literarno stremljenje niti oblik literature. Oni nemaju zajedničko ime, ali one predstavljaju jedan oblik oslobođenja, oni su bili zapravo oslobođenje. Neke duhovne tvorevine. Autori su se međusobno, kao takvi, prepoznavali. Oni su se prepoznavali i pružali su podršku toj vrsti oslobođenja.

(Slobodan Mašić, intervju)

Detalji sa otvaranja izložbe. Foto: Bojana Adamović

Od 1968. štampaju se najpoznatije „kvadratne serije” Nezavisnih izdanja. Ponovo u nestandardnom formatu, sada u obliku kvadrata, i sa neobičnim prelomom teksta. Ne samo što su naslovi knjiga na Mašićevim koricama iz konvencijalnog horizontalnog prešli u dijagonalu i vertikalu, već ni dizajnerska rešenja nisu više bila podređena zakonima jezika niti tekstualnoj poruci koju treba da predstavi, o čemu je govorio i Bogdan Tirnanić: „Sadržaj dizajna jeste tekst, ali i sadržaj teksta jeste dizajn.” Često je na koricama izostavljano ime autora, a ostavljani samo naslov dela i piščeva fotografija. Originalan i upadljiv dizajn brzo je privukao pažnju kulturne javnosti, a „kvadratne serije” su se upisale u istoriju jugoslovenskog dizajna i dobile specijalne odeljke u najviđenijim knjižarama. 

Na izložbi u KC Grad izdanja su postavljena hronološki. Nakon nekonvencionalnih „kvadratnih serija” u kasnijim fazama prelazi se na nešto „običniji” dizajn u kojem dominira različiti odnos fotografije i teksta, najčešće horizontalno postavljenog. Nekada su to samo portreti autora, a ponekad fotografija neobične kompozicije, koja u sprezi sa naslovom dopunjuje njegov smisao. Na plakatima za Bitef i Fest, kao i na koricama Nezavisnih izdanja, Mašić je uklapao fotografije poznatih umetnika i delove lica zajedno sa slovima koja su se opirala ustaljenom obrascu (naslovi su često iskosa ili vertikalno) i pravopisu (bez upotrebe velikog slova). U kasnijim fazama iz edicija  Nova (1984), Ogledalo (2003), Crvene sveske (2003) dizajn je naizgled smireniji, ali nikako neupadljiv.

Dakle, pohitajte u narednih nekoliko dana do KC Grad, gde imate jedinstvenu priliku da sagledate opus jednog od velikana u oblasti koja je često nepravedno zapostavljana. Slobodan Mašić, jedna od najznačajnijih figura grafičkog dizajna na ovim prostorima, čiji rad u više oblasti počev od plakata do izdavačke delatnosti i dalje ostaje originalan, intrigantan i uzbudljiv, i svakako ne ostavlja ravnodušnim posmatrače. I danas on živi u radovima Mašićevih poštovalaca. 

Foto: Neda Mojsilović za KC Grad. Preuzeto sa: www.designed.rs

Poziv na razgovore 

Iako, nažalost, Slobodan Mašić više nije sa nama, njegovi prijatelji i poštovaoci će učestvovati u razgovorima koje organizuje Kulturni Centar Grad u okviru izložbe u subotu, 8. aprila od 18h. Tema je uloga izdavačke delatnosti Mašića počev od 1966. godine i zbirke pesama „Pustinja“ Marije Čudine. Sa sagovornicima razgovaraće se o problemima, izazovima i važnosti koju je izdavačka delatnost Slobodana i Savete Mašić imala u toku druge polovine prošlog veka u Jugoslaviji, a koja se i aktivno održala sve do 2012. godine. Sagovornici će podeliti sa publikom lična iskustva i sećanja na period druženja sa Slobodanom i Savetom Mašić i podsetiti na važnost njihovog stvaralaštva, koje ostaje aktuelno i danas.

Učesnici su:

Jerko Denegri, istoričar umetnosti i umetnički kritičar
Milan Vlajčić, književni i filmski kritičar, esejista
Draško Miletić, pisac
Zorica Kuburović, spisateljica, lekarka i esejistkinja
Goran Babić, pisac

Razgovor će voditi Borut Vild, dizajner grafičar, profesor na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum. Takođe, treba napomenuti da će Kulturni centar Grad, u okviru ove izložbe, predstaviti i svoje prvo štampano izdanje u ediciji Velikani.

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *