Umetnost sa margina i izložba fotografija F20.13

U prostoru Narodne banke Srbije do 7. marta predstavljena je izložba fotografija F20.13.

Maja 2010. godine, fotografkinja Stefana Savić zaputila se sa svojim kolegom iz lista Danas u bolnicu za psihijatriju Dr Laza Lazarević u Padinskoj Skeli. Tada je, nakon početnog grča koji je stegao kad je ugledala kapiju, odlučila da neće biti od onih koji se nikada ne vrate, nego od onih koji pomažu. Činilo se prirodno da to uradi kroz ono što najbolje zna i čime se bavi, a to je fotografija.

pozivnicaStefana se upoznala sa članovima udruženja korisnika psihijatrijskih usluga „Duša” i „Videa” i otpočela nesvakidašnji projekat. U narednim mesecima nalazili su se dva puta nedeljno i razgovarali o fotografiji. Autorka kaže da to nije bio uobičajen kurs, već razmena ideja i prilika da polaznici razmisle o tome šta fotografija predstavlja za njih i kako mogu da je primene. Nakon tog kursa, usledila je praksa: korisnici su dobili fotoaparate i našli se iza objektiva. Svako od njih izabrao je neku temu i izrodila se izložba „autsajderskih” fotografija F20.13 koja će biti otvorena do 7. marta u holu zgrade Narodne banke Srbije na Slaviji (Nemanjina 17). Naziv izložbe dat je po uzoru na šifre psihijatrijskih dijagnoza koje počinju oznakom „F”.

Dan nakon otvaranja izložbe održana je i tribina, čiji je moderator bila psiholog Maša Božović, saradnik na projektu. Na tribini su govorili umetnici koji su kroz razne radionice imali priliku da sarađuju sa korisnicima psihijatrijskih usluga. Svi oni ističu da su korisnicima pristupili kao i bilo kome drugom i da su tokom radionica mnogo toga i dobili i naučili, a korisnici navode da su upravo te radionice mesto gde oni mogu da govore bez ustručavanja i straha od osude i da su im zbog njih smanjene doze lekova. Oni glume, plešu, fotografišu, uče jezike, slikaju.

Art brut ili autsajder art? Šta je šta?

wolfliIzložba F20.13 primer je umetnosti koja se naziva art brut – sirova umetnost. Ovaj termin skovao je, kao i mnoge sjajne stvari, jedan Francuz. Dvadesetih godina prošlog veka doktor Valter Morgenthaler objavio je knjigu Psihijatrijski pacijent kao umetnik (Ein Geisteskranker als Künstler) o svom psihotičnom pacijentu Adolfu Volfliju koji je spontano krenuo da crta i tako se smirivao. Čini se da je crtao gotovo neprestano i jako posvećeno, pošto su njegova dela brojna i impozantna. Jedno od poznatijih je ep iz 45 delova koji pripoveda Vulflijevu zamišljenu životnu priču. Sledeća značajna knjiga za razvoj art brut-a bila je Umetnost duševno obolelih (Bildnerei der Geisteskranken), kompilacija brojnih dela sakupljenih iz raznih institucija za duševno obolele širom Evrope. Ona je izazvala pažnju umetnika avangarde poput Pola Klea, Maksa Ernsta i Franca Marka, ali i onog Francuza s početka priče – Žana Dibifea. On se, oduševljen ovom sirovom i nesputanom umetnošću, zainteresovao za umetnike iz azila, i tako skovao termin art brut kojim obuhvata umetnost nastalu van granica zvanične kulture. Dibife je čak osnovao udruženje čijia je svrha bila da sakupljaju i čuvaju ovu sirovu umetnost, a čiji su članovi bili i Andre Breton, Alber Kami, Žan Kokto, Paul Eluar, Klod Levi-Štros i Tristan Cara. 

Nakon toga, Britanac Rodžer Kardinal imao je potrebu da naziv prevede i nastao je termin outsider art koji ipak nosi nešto drugačije i šire značenje. Ovaj termin može obuhvatiti i umetnost onih koji nikad nisu umetnički školovani, niti su imali kontakt sa svetom umetnosti, ali nisu bili institucionalizovani.

Dela ovih umetnika sa margina često budu pronađena i nakon njihove smrti, jer ih oni nikome ne pokazuju. Osim Vulflija, poznati autsajderi su Paul Goš, Aleksandar Lobanov, Helen Martins, Henri Dardžer, Martin Ramirez i mnogi drugi.

Umetnost sa margine u modernoj kulturi

Danas umetnost autsajdera u svetu postaje sve dostupnija i primećenija. Autsajderi polako postaju insajderi u umetničkim krugovima, pa se ne dešava retko da školovani umetnici pozajmljuju dela marginalaca za svoje instalacije. Prošle godine, glavna izložba na Venecijanskom bijenalu nazvana je Il Palazzo Enciclopedico po delu italijanskog samoukog umetnika Marina Auritija. Ovo delo trebalo je da bude muzej koji skladišti sve znanje ovog sveta, pa i najveća otkrića od točka do satelita.

outsideAutsajderi su prisutni svake godine na različitim festivalima na kojima se izlaže njihova umetnost, posebno u SAD, a Dejvid Bouvi je čak snimio i album inspirisan njihovom umetnošću. 1994. godine opet se sastao sa Brajanom Inom i sproveo s njim jedan eskperiment. Otišli su u psihijatrijsku bolnicu Guging kod Beča i intervjuisali i fotografisali tamošnje pacijente koji su bili poznati po svojoj umetnosti. Baš kako su počinjali sa improvizacijom, Bouvi je dobio zadatak da vodi svoj dnevnik deset dana za magazin Q.  Zaključivši da bi njegov dnevnik bio užasno dosadan, umesto toga je pisao o svakodnevici fiktivnog lika, Nejtana Adlera, nastalog upravo tokom te improvizacije sa Inom. 1995. godine vratili su se u studio, a život Nejtana Adlera, detektiva koji se bavi istraživanjem umetničkog kriminala, postao je osnov za album Outside.

Izložba je početak

01Korisnici usluga, ili bolje rečeno – umetnici, kažu da im sve vrste radionica koje „Duša” i „Videa” organizuju pomažu, pa ni ova nije bila izuzetak. Jedna od korisnica čije su fotografije izložene pričala je kako nije imala vremena da fotografiše pa je škljocala iz prevoza, kroz prozor, i tako uslikala jednu od fotografija koja izaziva oduševljenje mnogih posetilaca – odraz čoveka u staklu. Navodi da su joj te pozitivne reakcije donele samopouzdanje koje joj je manjkalo.

Umetnost marginalaca i danas oduševljava kao što je to učinila kad je tek otkrivena i kolekcije ovih dela sve više rastu. Istorija marginalne umetnosti u Srbiji se polako ispisuje, a izložba u centru Beograda je, po rečima Gorana Gocića u tekstu Srpska sirova fotografija: „Autsajderi“ iz psihijatrijskih bolnica, prvi pokušaj da se terapijski i izložbeni modeli zajednički testiraju u domenu fotografije, ali i početak obnavljanja pažnje prema zapostavljenom sloju građana.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *