Šta su sve stari Grci radili da bi povalili

Svet grčke mitologije znamo kao svet bogova, heroja, morskih nemani, troglavih pasa i ostale menažerije, koji se svi ganjaju po idiličnom primorskom krajoliku oko Olimpa i grčkog ostrvlja. Vode ratove, podižu gradove i postavljaju temelje za duh zapadne civilizacije, ali kada nisu zaokupljeni svojim uzvišenim obavezama i bogovi i ljudi misle samo o jednom – seksu!

!Kokoška je kljucala po prašnjavim knjigama i pronašla svašta sočno. Bilo je to junačko doba, ali i vreme kada se čovek svako malo saplete o incestoidnu vezu, otmice su na svakom koraku, a uzvik „silovanje!” čuje se češće nego „dobar dan”. Bogovi i smrtnici dovijali su se na razne načine kako bi povalili, ali i kako bi izbegli da budu povaljeni. Neki su koristili snagu, neki su bili dovitljivi, a neki su jednostavno mogli da se pretvore u labuda, kornjaču, reku… Da bismo koliko-toliko uneli red u sav taj jebarnik, podelili smo ga u nekoliko kategorija. Uživajte!

Smrtnici na smrtnike – Nek’ nam je bog u pomoći!

Nije bilo lako biti smrtan u antičkoj Grčkoj. Dok su svi ti bogovi, satiri, sileni, nimfe i menade praznovali okolo u orgijastičkom zanosu, vama preti rat, kuga, suša, ili jednostavno možete da nabasate na pijanog Herakla koji ima loš dan. Nije, dakle, čudo što se i smrtnici zdušno pridružuju ludoj svingenrskoj žurci svog doba.

Hero i Leander

Leo, zaboravila sam sandale kod tebe, ajd’, pliz, skokni po njih. Preuzeto sa Hellenicaworld

U retkim slučajevima, ljubav između dvoje smrtnika može da bude obostrana. Primer za to su Hero i Leandar, čija je veza bila nesalomiva. Da bi stigao u zagrljaj svoje drage, Leandar je iz noći u noć preplivavao moreuz Helespont (današnji Dardaneli), obavio šta je imao i vraćao se kao što je došao – e, to mi zovemo kondicijom! Kao putokaz u tami služilo mu je svetlo koje je Hero svake veče palila na kuli u kojoj je živela. Jedne burne noći vetar je ugasio svetiljku. Hero je uzaludno očekivala voljenog mladića, a u zoru su talasi izbacili Leandrovo telo. Da bi i u smrti ostali zajedno, Hero se popela na vrh kule i bacila u ponor.

Sa druge strane, ljubav može da bude i napast, od koje ne možeš da pobegneš, ni sakriješ se. Aprijata je bila lepotica sa ostrva Lezba u koju se zaljubio mladi Trambel. Devojka nije uzvraćala njegovu ljubav, a momak je jednom čak pokušao i da je otme. Da bi izbegla dalja proganjanja Aprijata se bacila u more i udavila, prateći onu staru poslovicu: „Ako ne možeš da ih pobediš – ubij se“.

Nekada roditelji stoje na putu mladalačkoj sreći. Lepa Merapsa imala je brojne prosce, ali je njen otac Euen odlučio da je uda za onog ko ga pobedi u trci kolima. Mnogi junaci su na taj način izgubili život, jer je Euen u svojim brzim kolima uvek stizao prvi na cilj. Proscima je, potom, odsecao glave i njima ukrašavao zidove svoje kuće (kao što bi svaki brižni otac uradio pod parolom „ti ćeš moju ćerku?!“) Sve ovo nije zastrašilo Idu, sina boga mora Posejdona, koji je zamolio oca da mu podari brze krilate kočije. Njegova molba je uslišena i to je verovatno prvo predanje o upotrebi ćaletovih kola za dolazak do ribe.

Heroina Atalanta izbegavala je brak. Izmolila je od svog oca da do kraja života ostane devica. Da bi odbio prosce, on je zahtevao od njih da se utrkuju sa njegovom ćerkom. Prosioci su započinjali trku nenaoružani, a Atalanta ih je jednog po jednog stizala s kopljem u ruci i ubijala sigurnim „ne’š jebati“ potezom. Jedan od njenih prosaca, Hipomen, zamolio je boginju ljubavi Afroditu da mu omogući pobedu. Boginja mu je dala tri zlatne jabuke i posavetovala ga da ih pri utrkivanju baca jednu po jednu za sobom, jer ova ženska lako pada na zlato. Hipomen je poslušao njen savet i dok je Atalanta sakupljala jabuke sa zemlje, on je stigao na cilj.

Pasifaja je imala neprirodnu strast prema jednom određenom biku. Svuda je pratila goveda i svojim rukama hranila jednog rogonju. Sa zavišću je gledala krave i ubijala je one kojima bi se bik približio. Njene muke su prestale kada je slavni umetnik i pronalazač Dedal napravio šuplju drvenu kravu, koju je pokrio kožom i postavio na točkove. Ova naprava, u koju se Pasifaja uvukla, do te mere je bila slična kravi da joj je bik odmah pristupio i oplodio je. Ona je posle toga rodila Minotaura, nakazno biće sa glavom bika i telom čoveka.

640px-Rubens_-_Judgement_of_Paris

Hmm, praviću se da razmišljam, a u stvari sam odmah odlučio. Preuzeto sa Wikimedia

Svet grčkih bogova pokazuje i osobine jedne obične palanke. Na Pelejevoj i Tetidinoj svadbi, boginja razdora, Erida, nije bila pozvana, te je među okupljene bacila jabuku na kojoj je pisalo: „Najlepšoj“. Svi su se pitali kome treba da pripadne ova jabuka: Heri, Ateni, ili Afroditi. Zevs, kao u svakoj čorbi mirođija, naredio je Hermesu da ove tri boginje odvede na brdo Idu, kako bi trojanski princ Paris presudio koja je od njih najlepša. Da bi izabrao nju, Hera je Parisu obećala vlast, Atena ratnu slavu, a Afrodita najlepšu ženu na svetu, Menelajevu suprugu, Helenu. Paris je, kao paradigma tipičnog muškarca, dao jabuku Afroditi i tom odlukom prouzrokovao Trojanski rat… Rat čiji tok i posledice su opevane u jednom od najvećih epova svih vremena – Ilijadi. Rat u kom je stradalo nebrojeno ljudi na obe strane. Rat koji je zamalo zbrisao sa lica zemlje čitav jedan narod. Gledajući sa istorijske distance, možemo samo da kažemo – i neka si, Parise, momčino, izveo najveći YOLO slalom u istoriji gčrke civilizacije! Štaviše, Helena je bila tolika ribetina, da je u književnom svetu, priziva i Geteov Faust više stotina godina kasnije, samo da bi se i sam uverio.

Bogovi na smrtnike – Bog te video

Zamislite da imate moć nad materijom, da možete da bacate munje, da ste besmrtni, nadljudski snažni i da možete da se pretvarate u štagod poželite. Da li biste svu tu moć koristili da povalite? Naravno da biste i niste jedini! Bogovi su bogovi i tačka, a smrtnici nemaju pravo glasa kada je reč o njihovoj sopstvenoj guzici. Tako se smrtnica Melanto jednog dana igrala u moru sa delfinom i puf! ispostavilo se da je životinja, zapravo, Posejdon i da se kikoće jer želi samo jedno.

Ganimed, sin trojanskog kralja, poznat je po izuzetnoj lepoti koja je odredila njegovu sudbinu. Priča se da se u njega zaljubio sam Zevs, koji voli sve što hoda na dve noge, i da je poslao orla da ga donese na Olimp. Od tada je Ganimed peharnik bogovima.

Driopa je smrtnica koju je jednog dana spazio Apolon. Da bi se polaaako približio lepoj devojci, on se preobrazio u kornjaču. Driopa se dugo igrala sa životinjicom, ali kada ju je stavila u krilo, Apolon se pretvorio u zmiju i tako je oplodio.

Smrtnica Nikeja volela je samo lov i bila je neprijatelj ljubavi i braka. Jedan smrtnik pretio je da će se ubiti zbog nje, ali ona ga je preduhitrila i ubila cmizdravca. Posle toga se Dionis zaljubio u nju, ali ona je i njega odbijala, pod pretnjom da će postupiti isto kao i sa prethodnim udvaračem. Dionis je, potom, pretvorio u vino vodu sa izvora sa kog je Nikeja pila i kad je devojku omamilo piće, on se s njom sjedinio. To se, deco, danas zove silovanje i kažnjivo je zakonom.

Calypso takes Pity on Ulysses

Odiseju, zašto si tužan? Nedostaje mi kuća. Hoćeš da se seksamo? Ehh, hajde… Preuzeto sa Lookandlearn

Zevs je bio besan na Afroditu zato što bogove i boginje navodi na ljubav prema smrtnicima, pa je u njenom srcu rasplamsao ljubav prema lepom pastiru Anhisu. Ona mu se podala, ubeđujući ga da je smrtnica. Kada mu je, ipak, otkrila ko je, zabranila mu je da ikom kaže da je spavao sa boginjom, ili će ga Zevs pogoditi munjom – i tako je Anhisa pogodila munja…

Iako smrtan, Odisej je bio pravi šmeker grčkog primorja. Dok ga je kod kuće čekala verna Penelopa, on je proveo godinu dana na ostrvu kod čarobnice Kirke, a još sedam godina kod nimfe Kalipso. Verovatno samo da bi im se jadao koliko mu nedostaje rodna Itaka.

Boginju Tetidu želeli su i Zevs i Posejdon, ali prorečeno je da će ona roditi sina koji će biti snažniji od oca,  pa nikom nije bilo do igre, te su je dali smrtniku Peleju. On ju je snažno obgrlio dok je spavala na morskom žalu. Nije se dala, menjala je oblike, bila je ptica, drvo, tigrica, vatra i voda, ali kada je videla da Pelej ima pomoć bogova, podala mu se, pod sjajem punog meseca. Njen sin bio je čuveni Ahilej.

Bogovi na bogove – O, bogo moj!

Alektrion Petao

Areju, verovao sam ti… Preuzeto sa Deviantart

Eoja, boginja zore, strasno je volela boga rata Areja, Afroditinog ljubavnika. Kad je Afrodita saznala da ima suparnicu, u Eojino srce je ulila žudnju prema smrtnicima. Zbog toga se Eoja stalno u njih zaljubljivala i gubila ih, zbog njihovog kratkog veka. S druge strane, Afrodita je bila Hefestova žena, ali boginja ljubavi je, očigledno, imala mnogo ljubavi da dâ, pa je deo davala i Areju. On je, tako, zadužio svog slugu Alektriona da čuva stražu dok provodi noć sa Afroditom i obavesti ga o svitanju dana. Jednog jutra Alektrion se uspavao, a Hefest je saznao za neverstvo svoje supruge. Zarobio je ljubavnike mrežom od nevidljivih niti i pozvao ostale bogove da vide ovaj prizor. Oslobodio ih je tek na Posejdonovu molbu. Arej je, zatim, pretvorio Alektriona u petla, da bi večno ljude obaveštavao o dolasku dana.

Posejdon je uporno proganjao svoju sestru, boginju Demetru. Da bi izbegla njegovu nasrtljivost ona se preobrazila u kobilu. Posejdon, koji je bio uporan, uzeo je oblik pastuva i opasao kobilu-Demetru. Plod ove ljubavi je božanski konj Arion i jedna kćer , čije se ime nije smelo izgovarati (Despina, izgovorite zaverenički tiho, sebi u bradu).

Pan nije imao sreće u ljubavi. Da bi pobegle od njega, nimfa Pitis se preobrazila u omoriku, Eho ga je odbila i prinudila da pribegne samozadovoljavanju, a Siringa se preobrazila u trsku, od koje je Pan načinio pastirsku sviralu.

Pan i Siringa

Ne, nemoj mi prići! Preuzeto sa Wikimedia

Zevs – Otac bogova, mnogo bogova

Zevs – besmrtni vladar neba, bacač munje, Kronov sin, nosilac egide, karabaja Olimpa, šef smene, gospodar ljudi i bogova – svojom mudrošću, snagom i seksualnim apetitima nadmašuje ostale bogove, te smo mu dali i posebnu kategoriju. Kao što smo već ranije rekli, Zevs uzima, Zevs ne pita. Bilo da ste smrtnica, smrtnik, boginja, ili metamorfoza boginje, Zevs odlučuje o sudbini vaše guzice.

Uzrok problema u grčkoj mitologiji

Iako je u braku sa Herom, koja je ujedno i njegova sestra, Zevs se nije mnogo obazirao na pretpostavljenu monogamiju. To je izluđivalo njegovu zakonitu suprugu i ona je bila ljuti neprijatelj svih njegovih ljubavnica i nezakonitog potomstva. Proganjala ih je, proklinjala i ubijala.

Kad god bi Zevs odlazio svojim ljubavnicama, gorska nimfa Eho bi raznim pričama zagovarala njegovu ljubomornu ženu i tako joj onemogućavala da uhvati supruga u preljubi. Kad je Hera otkrila ovo lukavstvo, odlučila je da kazni brbljivu nimfu. Eho je osuđena da ponavlja šta drugi govore i da nikada više nema svoj glas.

Izuzetna lepota Herine sveštenice Ije probudila je Zevsovu ljubav. Iju su noćima mučili snovi u kojima joj Zevs sekstuje i govori da ode do torova i tamo ugasi njegovu strasnu žudnju. Otac ju je proterao iz doma, a Zevs ju je, da bi je sakrio od Here, pretvorio u kravu i tako je rečima „sakrij se, dolazi mi žena“ počela višegodišnja Ijina patnja. Hera se nije dala obmanuti, znajući kakav je Zevs meraklija, ona je od muža tražila da joj pokloni tu kravu. Stid zbog neverstva nadvladala je ljubav i Zevs joj je poklonio Iju. Hera ju je dala na čuvanje strašnom svevidećem Argu, kog je po Zevsovom nalogu ubio Hermes, a zatim je poslala na nesrećnicu strašnog obada koji ju je ubadao do krvi i gonio iz mesta u mesto. Luda od bola, Ija je u svojim lutanjima obišla svet. Kad je došla do ušća Nila, Zevs joj je vratio razum i ljudski lik, a zatim je lakim dodirom oplodio. Ljubomorna Hera i dalje je mržnjom proganjala svoju suparnicu.

Zevs je neko vreme spokojno uživao u zagrljajima zanosne smrtnice Semele. Kad je Semela začela božansko dete, njenu bremenitost opazila je Hera. U želji da se osveti suparnici i spreči rođenje deteta, preobratila se u lik Semeline stare dojilje i nagovorila je da zahteva od ljubavnika da joj se pojavi u svoj svojoj veličini i sjaju, onako kako prilazi svojoj božanskoj supruzi. Nerazborita Semela ju je poslušala. Ona je odmah od Zevsa izmolila obećanje da će da joj ispuni jednu želju. Kad se zakleo da će za njenu ljubav sve učiniti, ona mu je tražila da joj priđe u liku gromovnika. Zevs nije mogao da prekrši datu reč. On se, duboko ožalošćen, vinuo visoko u etar i prizvao oblake, kišu, vetrove i munje. Kada je stupio u Semelinu ložnicu, smrtnica nije mogla da podnese Zevsov SWAG i sjaj munje ju je spržio. Dete koje je ona nosila, Zevs je spasao od ognja, zašio ga sebi u bedro i odneo na Olimp. Ovaj brižni samohrani otac podigao je na noge jednog od najveselijih Olimpljana – Dionisa.

Da bi prišao svojoj miljenici Europi, koja se igrala na obali mora, Zevs se pretvorio u belog bika koji je odisao mirisom ruža i šafrana. Da bi ovekovečio ovu ljubav, gospodar bogova je naredio da deo sveta kom pripada ostrvo na kom su se sjedinili zove po njoj.

Otmica Europe

Hue, hue, hue, mislim, muu! Preuzeto sa Wikimedia

Titanija Asterija, da bi izbegla Zevsovu ljubav, pretvorila se u prepelicu, ali kad ju je Zevs u vidu orla sustigao, ona se pretvorila u kamen, pala u more i ostala skrivena u njegovim dubinama. Sa njom su potonule i Zevsove nade da će jebati.

 

Pašću kao kaplja rose nežno na tvoj… dlan…  Danaja, Gustav Klimt

Kada je bio sa Alkmenom, njegovom, navodno, poslednjom ljubavnicom među smrtnicama, pretvorio se u njenog muža Amfitriona, koga je ona čekala da se vrati iz rata. Takođe, naredio je Heliju, bogu Sunca, da jedan dan ne sija, da bi se noć u kojoj će biti začet najveći grčki junak utrostručila. Njen sin bio je snažni Herakle.

Danaja je bila ćerka argivskog kralja, koju je otac zatvorio u kulu da ne bi rodila muško dete, koje će ga, po delfskom proročanstvu, ubiti. Zevs je, kroz otvor na krovu kule, oplodio Danaju u vidu zlatne kiše . Ona je posle rodila junaka Perseja, koji je, nakon brojnih podviga, slučajno diskom ubio svog dedu na jednom takmičenju i time isputnio proročanstvo.

Zevs poseduje još širi asortiman metamorfoza koje su mu bile od koristi u njegovim avanturama. Bio je mrav, ptica kukavica, labud, vatra, zmija, konj i ko zna šta sve još i kao takav, unosio je veselu dinamiku na Olimp i oko njega.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *