Spomenici koji oduzimaju dah

Saznajte nešto više o zaboravljenim spomenicima stare Jugoslavije, čije veličine i vanvremenski futuristički oblici obuzimaju čula i pokreću emocije posmatrača na prvi pogled. Fascinantne strukture nalik onima iz SF filmova obeležavaju mesta najtežih borbi i najvećih stradanja Drugog svetskog rata.

Nekada jedna od država sa najvišim standardom, stara Jugoslavija danas je sinonim prosperiteta, bogatstva i opšteg, ali kratkotrajnog blagostanja njenih naroda. ’60-e i ’70-e godine su bile obeležene izgradnjom puteva, fabrika, mostova, naselja, ali i brojnih spomenika i spomen-parkova posvećenih žrtvama i herojima Drugog svetskog rata. Iako danas uglavnom zaboravljeni, spomenici poput Bubnja, Kozare, Jasenovca, Kosmaja predstavljaju nasleđe od velikog značaja za sve bivše države SFRJ ne samo zbog očuvanja sećanja na žrtve rata, već i zbog izvanredne umetničke vrednosti. Bliži svemirskom brodu ili nekoj konstrukciji iz budućnosti spomenici revoluciji i Narodnooslobodilačkoj borbi oduzimaju dah svojom grandioznošću, formama i oblicima.

Reljef spomen-područja Jasenovac i spomenik Kameni cvet u daljini. Preuzeto sa Frontal

Reljef spomen-područja Jasenovac i spomenik Kameni cvet u daljini. Preuzeto sa Frontal

Jugoslovensku umetničku scenu u godinama nakon rata oličio je socijalistički realizam. Ovaj pravac podrazumeva potrebu za velikom temom, pričom i jasnom radnjom dela, a ceni se šta, a ne kako je nešto predstavljeno. Iako je do odvajanja od socrealističkog modela došlo brzo, slikarstvo i skulptura su nastavile da prikazuju pojavni svet, ali sada izmenjen, ne realističan. Svet provučen kroz prizmu umetničkog oka, slikan ili vajan bez ikakvog drugog razloga osim same umetnosti (kao što čuvena sintagma kaže umetnost radi umetnosti), glavna je karakteristika novog stila – socijalističkog estetizma. Promena se ogledala u shvatanju umetničkog predmeta kao estetskog, u slobodi predstavljanja, u eksperimentisanju sa formama i oblicima koja su iznedrila apstrakciju. Apstraktne tj. čiste likovne forme, bez figura koje „pričaju priču“ i objašnjavaju radnju, imaju moć da oslobode pravi potencijal umetničkih dela, da podsvesno podstaknu emocije posmatrača. Pored toga, apstraktne geometrijske forme su višeznačne i njihova univerzalnost ih čini aktuelnim uprkos društvenim promenama. Međutim, apstraktna umetnost na ovim prostorima nikada nije bila dominantan pravac, već se samo javljala kao faza u radu pojedinih umetnika. Ovde ćemo ukazati na promenu od predmetnog do apstrakcije u javnoj skulpturi na primeru vanvremenskih, ali kod nas nažalost ipak zaboravljenih spomenika. 

Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma, Bubanj, Niš

Bubanj, Niš. Preuzeto sa Cultour

Bubanj, Srbija. Preuzeto sa Cultour

Bubanj, nekada brdo za ispašu, nacisti su za vreme rata pretvorili u najveću grobnicu juga Srbije, gde je u svakodnevnim streljanjima živote izgubilo preko 10 000 ljudi. Posle rata je uređen kao spomenička celina, a završen 1963. po zamisli Ivana Sabolića. Kompleks obuhvata memorijalnu stazu, bareljef na kome su prikazani fašistička mašinerija smrti, streljanja i logor i tri ogrome stegnute pesnice od kamenih blokova. Muška, ženska i dečija šaka izrastaju iz tla, visoke kao da će dodirnuti nebo i čuvaju uspomenu na skupo plaćenu borbu za slobodu, ali i upozoravaju da će ona uvek biti odbranjena, a neprijatelj dočekan pesnicama. Sa druge strane, umetnički značaj ovog spomenika ogleda se u udaljavanju od predmetnog i prenošenju značenja putem kompaktne mase, neobrađenih, rustičnih struktura i energijom prodora u prostor.

Spomenik streljanim đacima i profesorima, Šumarice, Kragujevac

Spomenik streljanim đacima i detalj; Šumarice, Kragujevac. Preuzeto sa Koreni, Miodrag Živković

Spomenik streljanim đacima i detalj, Šumarice, Kragujevac. Preuzeto sa Koreni, Miodrag Živković

Sećanje na odmazdu nacista kada je streljano preko 2300 kragujevčana čuva spomenik Miodraga Živkovića. Među streljanima su bili i učenici i profesori gimnazije, pa je iznad njihove grobnice u Šumaricama postavljen spomenik 1963. godine. Kameni blok visine 8m stremi ka nebu, rascepljen je na dva dela – simbol nasilno prekinutog života, iz kog izranjaju jedva naznačeni obrisi lica stradalih. Ovaj spomenik stoji na granici pretapanja figurativnog u apstraktno jer je u njemu postignuta ravnoteža između impresivne mase i podataka u detaljima.

Spomenik Sutjeska, Tjentište

Sutjeska, Tjentište. Preuzeto sa Jadovno

Sutjeska, Tjentište, Bosna i Hercegovina. Preuzeto sa Jadovno

Sutjeska, Tjenište. Preuzeto sa Uvee black

Sutjeska, Tjentište. Preuzeto sa Uvee black

Sutjeska je bila mesto najkrvavijih i najtežih borbi prilikom kojih je poginuo narodni heroj Sava Kovačević tokom pokušaja proboja u Trećoj ofanzivi, a ranjen Tito. Blokovi od belog betona Miodraga Živkovića visine 19m postavljeni su ’64. godine na mestu odakle se krenulo u proboj neprijateljkog obruča i predstavljaju prodor prema slobodi. Čitava masa spomenika je dinamična i nagnuta pod oštrim uglom, pa odaje utisak stremljenja ka planinama i izgleda kao da se probija. Sa unutrašnje strane isklesana je kolona u pokretu i reljef boraca – figuralni elementi se stapaju sa detaljima koji asociraju na istorijsko dešavanje. Ovaj spomenik nosi priču o partizanskoj hrabrosti i u sebi sadrži sublimnu ideju o nadljudskoj epopeji boraca za slobodu.

Spomenik žrtvama fašističkog terora, Jasenovac

Kameni cvet, Jasenovac. Preuzeto sa Panoramio

Kameni cvet, Jasenovac, Hrvatska. Preuzeto sa Wikipedia, Panoramio

Kompleks posvećen stradanju u, po žrtvama trećem, a po užasima najverovatnije najgorem logoru smrti u Evropi. Ustaške metode oduzimanja života bile su zastrašujuće čak i nemačkim oficirima u obilasku (što se može saznati iz sačuvanih dnevnika SS-ovaca). U drugim logorima metode su bile industrijske, dok su ovde životi oduzimani na svirepe načine, najčešće ručnim alatima, noževima i čekićima. Različita istraživanja daju različite rezultate, pa broj žrtava ide od 600 000 do preko 800 000 ljudi, žena i dece srpske, jevrejske i romske nacionalnosti, ali i njihovih simpatizera. Danas na ovom mestu stoji samo spomenik žrtvama sa kriptom za polaganje venaca. Cvet života, ostvarenje Bogdana Bogdanovića završeno 1966, nosi poruku večnog obnavljanja. Okrenut je dvojno: kriptom prema žrtvama iz kojih vuče koren, a krunom koja izgleda kao obrnuta kupola, ka svetlosti i suncu, simbolično ka životu i slobodi. Iako je cvet geometrizovan, oblik je i dalje opisan, pa se element apstrakcije pretapa u sredstvo saopštavanja.

Spomenik revoluciji u Moslavini, Podgarić

Moslavina, Hrvatska. Preuzeto sa Human Sribbles blog

Moslavina, Hrvatska. Preuzeto sa Human Sribbles blog

Selo Podgarić je tokom okupacije postalo partizanska baza i centralno mesto ustanka, a obeleženo je spomenikom Dušana Džamonje 1967. godine. Rebrasti kraci predstavljaju stilizovana krila slobode i pobede, dok središnji krug od aluminijumskih pravougaonika predstavlja život. Spomenik je kvadratnom bazom spojen sa tlom, čime poručuje da se snaga revolucije crpi iz zemlje. Svi oblici snažno odišu čvrstinom, energijom i postojanošću, što uz prilagođenost svetlosnim i klimatskim promenama naglašava osnovnu misao spomenika: pobedu života nad smrću. Lišen opisnih scena i simbolike, ovaj spomenik je autohtoni organizam koji na posmatrača deluje pomoću mase u pokretu. Konačno u potpunosti primenjena apstrakcija na ovom spomeniku je javnoj skulpturi otvorila široke puteve eksperimentisanja.

Spomenik revoluciji, Kozara, Mrakovica

Kozara, Bosan i Hercegovina. Preuzeto sa Antonio Siber

Kozara, Bosan i Hercegovina. Preuzeto sa Antonio Siber

Memorijalni kompleks iz ptičije perspektive. Preuzeto sa Elite Security

Memorijalni kompleks iz ptičije perspektive. Preuzeto sa Elite Security

Na Kozari se 1942. odigrao jedan od najznačajnijih, ali i najkrvavije ugušenih ustanaka. Usled neprestanih napada, izmorenosti i nedostatka municije, partizani su bili primorani na povlačenje – jedan deo ljudstva je uspeo da se probije kroz nemačke snage, a oni koji su ostali su do smrti pružali otpor petnaestostruko jačem neprijatelju. U čast ove izuzetno hrabre žrtve Mrakovica je uređena kao memorijalni kompleks sa spomenikom Dušana Džamonje završenim 1972. i zidom sa imenima 9.922 poginulih boraca. Centralni deo spomenika predstavlja heroizam i svu dramatiku događaja, a betonske kolone oko njega neprestani pritisak fašista koji nisu uspeli da ugase pobedu koja se uzdiže ka nebu. Središnji cilindar čini 20 segmenata sa urezima i ispupčenjima; negativi su uvučeni i pod senkom predstavljaju smrt, dok pozitivi nose značenje života, dodatno osvetljeni nerđajućim čelikom. Savršena organizacija formi koje se menjaju sa promenom tačke gledišta prožeta je idejom revolucije kao nezadržive energije koja teži slobodi. Uklopljen u pejzaž i sa detaljima prilagodljivim atmosferskim prilikama spomenik potvrđuje, ali i produbljuje zahteve apstraktne spomeničke skulpture.

Spomenik borcima Kosmajskog partizanskog odreda, Kosmaj

Kosmaj, Srbija. Preuzeto sa Jan Kempenaers

Kosmaj, Srbija. Preuzeto sa Jan Kempenaers

Na ovoj planini je tokom rata delovao čuveni partizanski odred od oko 250 boraca koji su se borili protiv 15 000 Nemaca u prvoj većoj okupatorskoj akciji u zemlji. Pri kraju rata prerasao je u kosmajsku brigadu koja je učestvovala u oslobođenju Beograda. Pali borci su dobili spomenik 1972. i to na mestu gde je odred formiran. Izrađen je po zamisli vajara Vojina Stojića i arhitekte Gradimira Medakovića. Pet trokrakih betonskih blokova formiraju oblik svetlosnog bljeska i simbolično predstavljaju slobodarsku iskru. Po vedroj noći mogao se videti iz nekih delova Beograda (dok je osvetljenje još bilo u funkciji!). Do informacija o ovom spomeniku je, nažalost, teško doći jer još uvek nije proglašen za kulturno dobro, dok su na internetu češto podaci o autoru i godini postavljanja kontradiktorni.

Spomenik Radničkom bataljonu, Kadinjača, Užice

Kadinjača, Srbija; Plato slobode. Preuzeto sa Mašina

Kadinjača, Srbija, Plato slobode. Preuzeto sa Mašina

Kadinjača iz vazduha, Amfiteatar užičke republike (levo), Aleja Radničkog bataljona (sredina) i Plato slobode (desno). Preuzeto sa AirMedia

Kadinjača iz vazduha, Amfiteatar Užičke republike (levo), Aleja Radničkog bataljona (sredina) i Plato slobode (desno). Preuzeto sa AirMedia

Na ovom mestu je svoje živote ostavilo 200 boraca Radničkog bataljona, praveći odstupnicu Vrhovnom štabu, partizanskim odredima i bolnici. Kadinjača je 1979. uređena kao memorijalni park po projektu  Miodraga Živkovića, koji je celinu podelio na 3 dela, sa starim spomenikom iz 1952. na centralnom mestu. I ovaj rad, kao i mnogi drugi, podrazumeva pokret posmatrača i potpuno je uklopljen u okolinu. Prva celina je Amfiteatar Užičke republike, predviđen za održavanje različitih manifestacija. Iz nje se ulazi u sledeću, Aleju Radničkog bataljona, koju čini 21 monolitna skulptura visine od 2 do 5m od belog betona sa starim spomenikom u centru. U blokove svedenih formi uklesane su konture likova palih boraca, karakteristično za Živkovićev likovni izraz.

Kadinjača, Srbija. Amfiteatar Užičke republike i stari spomenik u sredini. Preuzeto sa Skyscrapercity

Kadinjača, Srbija. Amfiteatar Užičke republike i stari spomenik u sredini. Preuzeto sa Skyscrapercity

Završni deo spomenika čini Plato slobode gde blokovi dostižu visinu od 14m simbolišući razdaljinu od 14km između Užica i Kadinjače. Glavni deo kompozicije čine dva bloka koja izgledaju kao razneti granatom, dok je unutrašnja struktura eksplozije sačinjena od glava stradalih boraca. Prikaz stradanja putem asocijativne apstrakcije je tipičan za rad ovog umetnika. Naime, on je težio prenošenju emocije kroz sam oblik skulpture, ali je informacije i dalje pružao realnom slikom.

Vanvremenski čuvari sećanja

Ovi i još mnogi drugi beskrajno impresivni spomenici revolucije nastali su u tzv. „zlatnom periodu” Titove Jugoslavije, koji se odrazio i na umetnost i kulturnu politiku, a promena iz socrealizma u socijalistički estetizam možda se najviše manifestovala upravo na memorijalnoj skulpturi i arhitekturi. U odnosu na pedesete godine, kada je akcenat bio na veličanju Vojske Jugoslavije, sećanje čuvano kroz spomenike sledeće dve decenije bilo je ideološki blaže, a memorijalni kompleksi su posvećivani podjednako vojnim i civilnim žrtvama. Spomenici nastali od 1960. do 1980, od kojih smo predstavili samo najznačajnije, predstavljaju sponu između skulpture i pejzažne arhitekture, oslikavaju duh vremena i poseduju jak autorski pečat, čime zapravo prevazilaze ideološke okvire. Ideje revolucije su iskazane oblicima i formama koji priču i emociju prenose svojim izgledom, kao i atmosferom koja iz njih zrači. Ove ogromne masivne forme su integrisane u okolinu i odaju utisak da su oduvek tu. Mogu se doživeti i tumačiti na razne načine, a posmatrač se može sa njima povezati na individualnom nivou. Ostvarenja Ivana Sabolića, Miodraga Živkovića, Bogdana Bogdanovića i Stojina Vojića poseduju univerzalni i vanvremenski simbolizam, što ih čini aktuelnim i danas, pa su česta tema fotografa, filmadžija i umetnika. Istrajnost i jedinstvo u borbi za slobodu, herojsko suprotstavljanje sudbini, trijumf nad prolaznošću života i odbijanje pokornosti pred okupatorom su velike poruke koje nose ovi spomenici.

Aleja Radničkog bataljona, Kadinjača. Preuzeto sa Mapio

Aleja Radničkog bataljona, Kadinjača. Preuzeto sa Mapio

Ipak, kao što ne možemo zaboraviti žrtve rata i boraca za slobodu u kojoj danas uživamo. Ne smemo zaboraviti ni dostignuća velikih umova koji su ostavili neizbrisiv trag u kolektivnom sećanju jugoslovenskih naroda, a spomeničku skulpturu Jugoslavije smestili u svetski vrh. Treba ih videti i doživeti, ne u slavu komunizma ili bilo koje druge političke ideje, već u slavu umetnosti, da bi se osetila njihova prava moć u iskazivanju ideja i podsticaju emocija. U osećaju posmatrača koji stoji ispod njih leži prava moć ovih spomenika – emocijama tako snažnim da pokreću ono iskonsko u nama: strah, tugu, ljutnju, ali i nadu, sreću i strahopoštovanje prema velikim žrtvama prinetim najvažnijem aspektu čovečnosti: slobodi!

Spomenik Prvom partizanskom odredu, Sisak, Hrvatska. Preuzeto sa Jan Kempenaers

Spomenik Prvom partizanskom odredu, Sisak, Hrvatska. Preuzeto sa Jan Kempenaers

Spomenik streljanim rodoljubima, Trebjesa, Nikšić, Crna Gora. Preuzeto sa Photoleet

Spomenik streljanim rodoljubima, Trebjesa, Nikšić, Crna Gora. Preuzeto sa Photoleet

Spomenik Ilindenskom ustanku, Kruševo, Makedonija. Preuzeto sa Masina

Spomenik Ilindenskom ustanku, Kruševo, Makedonija. Preuzeto sa Mašina

Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, Petrova gora, Hrvatska. Preuzeto sa Open Buildings

Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, Petrova gora, Hrvatska. Preuzeto sa Open Buildings

Spomenik palim borcima Lješanske nahije, Barutana, Podgorica; Crna Gora. Preuzeto sa Mašina

Spomenik palim borcima Lješanske nahije, Barutana, Podgorica, Crna Gora. Preuzeto sa Mašina

Spomenik pobedi revolucije naroda Slavonije, Kamenska, Hrvatska. Preuzeto sa Wikipedia

Spomenik pobedi revolucije naroda Slavonije, Kamenska, Hrvatska. Preuzeto sa Wikipedia

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *