Rokamboleska Sigmunda Frojda: Pasiji život

Rokamboleska dozvoljava sve, pa i smeštanje Sigmunda Frojda na Divlji zapad da bi ispitao odnos kauboja i njihovih majki.

Naslovna strana (preuzeto sa darkwood.co.rs)

Naslovna strana

Kako bi se Sigmund Frojd snašao na Divljem zapadu? Pitanje koje vaša svest, a verovatno ni podsvest, nikada nije postavila. Zašto bi?! Međutim, proslavljenog francuskog autora stripova Manija Larsenea, ova ideja je zabavila i inspirisala, pa ju je ubacio u svoj serijal stripova od pet albuma u kojima su istorijske ličnosti stavljene u neke, ne toliko istinite, ali jako interesantne priče.

Emanuel Larsene, poznatiji kao Mani, jedan je od najperspektivnijih autora u novom procvatu francuskog stripa. Nakon rada u časopisima Le rever de rune i Fluid glasial, 1997. godine počinje da radi za čuveni Spiru magazin. Tu zajedno sa Žanom Mišelom Tirijeom kreira La vie est courte, zbirku urnebesnih gegova zasnovanih na njihovoj viziji nazovimodernog društva. Kroz prijateljstvo s novinarom Gijem Vidalom, 2000. godine prelazi u uzdavačku kuću Dargo i uskoro zajedno sa Luisom Trondhajmom, poznatim francuskim strip autorom, počinje rad na serijalu Kosmonauti budućnosti (koji imate priliku da čitate u Darkwood-ovoj ediciji Karusel), a isti duo će sarađivati na serijalu Donjon parade u periodu od 2000. do 2007. godine. Dve godine kasnije, upoznaje Žana Iva Ferija (novi scenarista Asteriksa) i sa njim počinje rad na serijalu Povratak zemlji (takođe izdat u ediciji Karusel). Nakon nekoliko nominacija u prethodnim godinama 2004. biva ovenčan nagradom za najbolji album na međunarodnom festivalu stripa u Angulemu, u Francuskoj.

Šta je to rokamboleska?

Ko je Frojd? (preuzeto sa darkwood.co.rs)

Ko je Frojd?

Reč „rokamboleska” vodi poreklo od Rokambola, prvog antiheroja, a zatim junaka serijala romana pisca Pjera Ponsona di Teraja. Rokambol se prvi put pojavljuje u romanu L’Héritage mystérieux (Tajanstveno nasledstvo) koji je počeo da izlazi kao serijal u francuskim novinama Le patri 1857. godine. Iako je devet romana o Rokambolu danas vrlo malo čitano, u vreme objavljivanja oni su predstavljali novinu, prelazak s gotskih romana na avanturističke, koji će kasnije izroditi palp fikciju, a samim tim indirektno i prve stripove. Pojam „rokamboleska” je s vremenom počeo da označava preterane i avanture koje nisu previše zasnovane na stvarnosti.

Glavni lik u Rokambolesci koju nam je Mani Larsene priredio je Sigmund Frojd, otac psihoanalize i moderne psihijatrije. Ovaj bečki doktor je u drugoj polovini 19. veka formulisao ideju da su psihički poremećaji plod potisnutih trauma iz ranog detinjstva, neretko seksualne prirode. Frojd je smatrao da je ljudska psiha sačinjena od ida (dela u kome se nalaze primalni nagoni), ega (onoga čega smo svesni i što smatramo sobom) i superega (skupa moralnih normi nametnutih kroz društvo i socijalizaciju). Kad se prohtevi ida i superega sukobe u egu, može doći do duševnih oboljenja. Frojd je tokom svog života posetio Sjedninjene Američke Države, to svakako nije bio Divlji zapad gde da Mani Larsene smešta. Ipak, ovaj strip ne predstavlja istinitu biografiju, već nešto potpuno suprotno, što je i čini rokamboleskom.

Pasiji život

Strip počinje hapšenjem psa lutalice Spota i njegovim dovođenjem u zatvor namenjen drugim psima koji su odbili da budu potčinjeni ljudima. Život ovih životinja nije lak; bivaju mučeni, terani na fizički rad, trpe uvrede i maltretiranja ljudskih stražara i sve to pod izgovorom da je Bog stvorio pse da budu robovi ljudi, što je ljudima u redu, jer psi ionako nemaju dušu. Čuvši od drugih pasa da indijanski šamani vrše rituale podarivanja duše, Spot beži iz zatvora smatrajući da ga, ako dobije dušu, ljudi više neće progoniti i moći će da nastavi sa svojim lutanjima.

Pasiji život (Preuzeto sa darkwood.co.rs)

Pasiji život

Pokušavajući da se prehrani, ovaj pas pravi lopovsku zasedu ni manje ni više nego Sigmundu Frojdu i njegovom pratiocu Igoru. Njih dvojica su prešli okean i uputili se ka Divljem zapadu ne bi li Frojd imao prilike da ispita američke kravare, pardon – kauboje, o njihovom odnosu sa majkama. Bezuspešno lutajući divljinom i kudeći sudbinu što nije sa sobom poneo svoj dobri kauč za ispitivanje pacijenata, Frojd nailazi na Spota – psa u potrazi za dušom. Videvši u njemu savršenog kandidata za novi naučni rad, Sigmund mu se pridružuje u potrazi za indijanskim šamanom, usput ga naravno ispitujući o odnosu sa njegovom majkom.

Frojdove muke (Preuzeto sa darkwood.co.rs)

Frojdove muke

Rokamboleska Sigmunda Frojda je protkana humorom i veoma zabavnim dijalozima, pogotovu između Frojda i Igora i njihovom nerazumevanju sredine u kojoj su se našli. Međutim, Spotove avanture nisu nimalo vesele. Kroz njegove nesreće pružena nam je slika nedaća kroz koje su prolazili svi oni koji su odbijali da se povinuju konvencionalizmu i koji su odbijali da prihvate svoje potčinjeno mesto u ovom svetu. On odbija da ćuti i trpi ljudsku surovost na svojoj koži i odlučuje da je sloboda lutanja slađa, makar značila prazniji stomak i spavanje bez krova nad glavom. Cena ove slobode je skupa i on je rado plaća.

Nemušti jezik (Preuzeto sa darkwood.co.rs)

Nemušti jezik

Rokamboleska Sigmunda Frojda: Pasiji život prevedena je na srpski u izdanju Darkwood-a (Lomina 5). 

(Preuzeto sa darkwood.co.rs)

 

Sve slike preuzete su sa sajta Darkwood-a.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *