Orijentalni džez: neodoljivi spoj Istoka i Zapada

!Kokoška vas besplatno vodi na muzičko putovanje! Spremite se, krećemo putem bliskog Orijenta da slušamo džez!

Ako ste pomislili da je u pitanju obična izmišljotina, pretjerivanje ili citiranje stihova Plavog Orkestra, brzo ćemo vas razuvjeriti. Orijentalni džez zaista postoji, iako ga žanrovski muzički kritičari nisu baš tako nazvali. Pod pojmom „orijentalni džez“ mislimo na sve kompozicije koje u sebi sadrže elemente bilo kojeg oblika džeza (bebop, jazz-rock, gypsy jazz…), ali i elemente folklora azijskog naroda, odnosno narodne muzike Azije. Previše egzotično za vaš ukus? !Kokoška će vam pokazati da nije!

Spavaš li mirno, Aladine sine? Izvor: www.romanticideasforlife.wordpress.com

Spavaš li mirno, Aladine sine? Izvor: www.romanticideasforlife.wordpress.com

Istorija kaže da je krajem šezdesetih godina prošlog vijeka džez postao previše heterogen da bi prosječan slušalac mogao uopšte da uprati koji su se to novi oblici, žanrovi i podžanrovi džeza pojavili na svjetskoj muzičkoj sceni. Među mnogobrojnim neuobičajenim žanrovima, istakao se spiritualni džez. (Ne, ne mislimo na nekakvu bizarnu muzičku sektu!) Spiritualni džez kao takav nema mnogo veze sa religijom, već sa pokušajem muzičara da notama izraze sve ono što duhovno osjećaju. Da pojednostavimo: spiritualni džez je u muzičkom smilu bio mješavina etna, ambijentalne muzike i soula. Smatra se da je ovaj žanr „izmislio“ Džon Koltrejn, komponujući numere za svoj sada već kultni album „A Love Supreme“.

Spiritualni džez je otvorio nove mogućnosti u svijetu džeza. Više nije bilo važno koliko su improvizacije dugačke, da li je ritam pravilan ili nepravilan bio je važan samo egzotični ambijent koji će slušaocu pružiti nešto sasvim novo. Zbog toga je njegov etno aspekat važan za razumjevanje orijentalnog džeza. Prvi put u istoriji, džez se približava muzici naroda, umjesto da je rezervisan isključivo za muziku Afroamerikanaca. Iako se spiritualni džez bazirao na ostvarenju kosmičkog i transcendentnog ugođaja, zbog svog etno aspekta pružio je orijentalnom džezu šansu da maksimalno istraži šta sve orijentalni folklor može da doda džezu.

A cat wearing headphones to listen to a radio in 1926.

Persijski džez? Je l’ to ono što sluša persijska mačka?! Izvor: Houston Chronicle

Jedan od prvih džezera koje je zainteresovala muzika Bliskog istoka bio je Lojd Miler. Premda je po nacionalnosti Amerikanac, po svim drugim karakteristikama (osim izgledom) ovaj muzičar je Perzijac. Tečno govori persijski i poznat je po svom naučnom radu u istraživanju persijske i afganistanske muzike. Njegov LP „Oriental Jazz“ iz 1966. godine je prvi snimak na kojem se nalaze kompozicije koje se bave poveznicom džeza i muzike persijskog naroda. Bez obzira na to što je Miler udario temelj orijentalnom džezu, njegove kompozicije nisu sasvim pitke. Pri komponovanju je koristio persijske instrumente i bazirao je džez kompozicije na iranskom folkloru, što je u to vrijeme bilo kontroverzno i revolucionarno.

Kao što je spiritualni džez otvorio put za orijentalni džez, tako je i Lojd Miler otvorio put mnogim drugim muzičarima koji će se baviti komponovanjem džeza koji u sebi sadrži elemente orijentalnog folklora. !Kokoška je obećala putujemo na Bliski istok da bismo poslušali samo neke od popularnih i zanimljivih džez muzičara. (Muzičarima sa dalekog Orijenta ćemo se baviti nekom drugom prilikom!)

YUSEF ABDUL LATEEF

Jusef Latif. Izvor: Rate Your Music

Jusef Latif. Izvor: Rate Your Music

Jusef Abdul Latif, rođen kao Vilijam Emanuel Hedlston, jedan je od najznačajnijih spiritualnih tenor saksofonista u istoriji džeza. Iako porijeklom nije imao mnogo veze sa Orijentom, možemo sa sigurnošću da kažemo da je duhom osjećao da tamo pripada. Zbog toga je, najvjerovatnije, konvertirao u Islam. Njegov primarni instrument  je bio tenor saksofon ali pored toga, svirao je flautu,  bambus flautu, fagot, klarinet, klavir i niz azijskih i afričkih tradicionalnih instrumenata. Muzički istoričari kažu da je Latif svirao world music, prije nego što je taj termin uopšte postojao. Kao i Lojd Miler, nastojao je da spoji džez sa muzikom sa Orijenta.

Kao multiinstrumentalista, Latif je osvojio Gremi nagradu za album „Yusuf Lateef’s Little Symphony“, na kojem je ne samo komponovao sve numere, već i izvodio muziku na svim instrumentima. Kao profesor muzičke kompozicije, inspirisao je mnoge muzičare da se bave džezom. Nije mu nikada odgovaralo da bude u šablonu jednog muzičkog žanra. Vjerovatno bi njegova publika rekla da nije fer da ga svrstamo u izvođače orijentalnog džeza, jer je njegova pokretačka i kreativna snaga bila u traženju potpuno slobodnog izraza u muzici.

Za ljepše jutro, poslušajte Latifov LP Morning. Ako vas zanima kako to zvuči orijentalna flauta u soul fazonu, poslušajte „Nubian Lady“. Nemojte preskočiti ni „Love Theme from Spartacus“; klavir i oboa u ovoj numeri će vas sasvim opustiti.

AVISHAI COHEN

avishai_cohen_bfj_3

Avišai Koen. Basista. Izvor: Wikimedia Commons

Izraelac Avišai Koen je kontrabasista, koji je kao dječak svirao klavir. Inspirisan džez basistom Jakom Pastorijusom, Avišai je počeo da uči da svira bas gitaru, a tokom služenja vojske u Izraelu i kontrabas.  Vjerujemo da ne postoji instrument koji ovaj talentovani muzičar ne bi mogao da savlada. Za najteži period u svom životu tvrdi da je studiranje džeza u Njujorku – istovremeno je šljakao na građevini da bi se izdržavao i svirao po metro stanicama, parkovima i klubovima. U Njujorku je upoznao mnoge muzičare i sarađivao je sa Šikom Koreom, Herbijem Manom, Bobijem Mekferinom

Koenove kompozicije su specifične po svom ritmu, virtuoznim dionicama na klaviru i naravno virtuoznim basom. Ako želite da čujete najluđe i najnepravilnije ritmove, Koenove kompozicije će vas uvijek iznenaditi! Muzički kritičari tvrde da je njegov album Continuo iz 2006. inspirisan folklorom Srednjeg istoka, ali i zapadnom klasičnom muzikom. Generalno, Koenova muzika je introspektivna i harmonijski vrlo složena. Šik Korea ga je nazvao muzičkim genijem, a neki od njegovih pjesama koje bismo vam preporučili da poslušate su „Remembering“, gdje ćete uživati u klaviru, i „Song of My Brother“, na kojoj se čuje uticaj Orijenta. (Za one koje žele više, preporučujemo cijele albume Lyla i Almah.) Ljubitelji Avišaijeve muzike imali su priliku da slušaju njegov sastav Avishai Cohen Trio uživo, na ovogodišnjem Beogradskom Jazz festivalu.

Avišai Koen. Trubač. Izvor: Jazz Times

Avišai Koen. Trubač. Izvor: Jazz Times

Istražujući izraelski džez, !Kokoška je otkrila još jednog Avišaija Koena. U pitanju je džez trubač Avišai Koen, koji se uopšte ne bavi orijentalnim džezom i nije u nikakvom srodstvu sa kontrabasistom o kojem smo pisali. Taman smo se ponadali nekakvom zanimljivom preokretu fiktivne izraelske džez sapunice u kojem se ispostavlja da je trubač zlobni brat blizanac kontrabasiste. Kolika je vjerovatnoća da dva džez muzičara iz Izraela imaju isto ime i prezime?! Bilo kako bilo, trubač Koen ima vrlo specifičan džez šmek, koji pomalo podsjeća na Majlsa Dejvisa. Poslušajte „Get Blue“.

VAGIF MUSTAFA-ZADEH (i AZIZA MUSTAFA-ZADEH)

Vadif Mustafazade sa ćerkom Azizom. Izvor: Nothin' Sez Somethin'

Vagif Mustafazade sa ćerkom Azizom. Izvor: Nothin’ Sez Somethin’

Staljinova diktatura u SSSR-u nije nimalo bila naklonjena džezu i smatralo se da je ovaj žanr „kapitalistička muzika namjenjena crncima“. U vrijeme kada je Azerbejždan bio jedna od Sovjetskih repubilika, mladi pijanista Vagif Mustafazade, satima je krišom slušao džez, hvatajući frekvenciju Bi-Bi-Si radija, iako nije znao ni riječ engleskog. Bio je perfektan pijanista klasične muzike sa izvanrednim sluhom, a zašto ga je džez toliko privlačio, ostaće njegova tajna.

Nakon Staljinove smrti, pritisak na džez muzičare je popustio, ali situacija u Azerbejdžanu i dalje nije bila ugodna za džezere. Vagif je svirao po klubovima, ali bez obzira na to što je bio jedan od najboljih studenata Akademije, čak ni njegovi prijatelji koji su radili u Konzervatorijumu nisu mogli da mu pronađu posao. „Previše je upleten u taj džez“, govorili su. Bez prilike da pokaže širokoj publici svoj talenat ili da drugima prenese svoje znanje, Vagif je počeo da pije. Međutim, početkom šezdesetih on počinje da istražuje veze između improvizacijskog džeza i azerbejdžanske narodne muzike – drugim riječima, izvlači se iz bedaka.

Aziza Mustafazade, u džez svijetu poznata kao „Princeza džeza“. Izvor: Alchetron

Aziza Mustafazade, u džez svijetu poznata kao „Princeza džeza“. Izvor: Alchetron

Njegov rad je rezultirao potpuno novim žanrom – mugam džez, koji je kombinacija fjužna, džeza i azerbejdžanske tradicionalne muzike. U to vrijeme, postao je poznat kao „najliriskiji pijanista svoje generacije“ i van granica Azerbejdžana. B.B. King ga je slušao jednom prilikom i izjavio: „Gospodine Mustafazade, meni kažu da sam kralj bluza, ali želio bih da znam da sviram bluz kao što ga svirate Vi.“

Vagifova ćerka Aziza je nastavila očevim stopama, te je mugam džez dovela do savršenstva. Osim međusobne ljubavi, oboje su dijelili veliki talenat, ljubav i posvećenost prema džez muzici. Vadif je za kompoziciju „Waiting for Aziza“ osvojio prvo mjesto na Osmom međunarodnom takmičenju pijanista u Monaku, a Aziza je komponovala pjesme „Father“ i predivnu „Vagif’s Prelude“ koje su posvećene njemu. Ako želite da vas muzika „miluje“, poslušajte LP Vagifa Mustafezadea Jazz Compositions i uvjerite se da li je Vagif „najlirskiji pijanista“.

IBRAHIM MAALOUF

Ibrahim Maluf. Izvor: Gulbaba Music

Ibrahim Maluf. Izvor: Gulbaba Music

Sa Ibrahimom Malufom smo se upoznali u filmskoj džezologiji, kada smo hvalili njegove kompozicije koje je komponovao za film Iv Sen Loren. Talentovani Libanac važi za jednog od najboljih trubača svoje generacije, i ako neko može da parira tužnoj trubi Majlsa Dejvisa, to je definitivno on! Sarađivao je sa Stingom, Vanesom Paradi, Žulijet Greko i mnogim drugim poznatim muzičarima. Svom rodnom gradu posvetio je sjajnu džez-fjužn-rok kompoziciju u orijentalnom stilu „Beirut, a svojoj sestri predivnu „Kalthoum (Alf Leila Wa Leila). Ako vas interesuje nešto više, preporučujemo albume Red Light, Black Light i Kalthoum.

Obradio je pjesmu Majkla DžeksonaThey Don’t Care About Us“ u potpuno arapskom fazonu, koja u njegovom izvođenju zvuči kao nešto što bi se moglo čuti pod šatorom prosječne srpske svadbe u Loznici. To mu nije bilo dovoljno, pa je obradio i Bijonsinu pjesmu „Run the World (Girls)“, koja dobija novi egzotični-džez šmek.  Šta više od jednog orijentalnog džezera tražiti?!

Naravno, postoji još mnogo muzičara koji su kombinovali elemente orijentalnog folklora sa džezom. Izdvojili smo neke od najzanimljivijih i najmanje opskurnih. Ako želite više, potražite Simona Šašena, Alis Koltrejn, Marsela Kalife, Dafera Jusufa i… !Kokoška se zaustavlja prije nego što vas udavi sa preporukama.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *