Laš Sobi Kristensen – klima hladna, al’ u Norveškoj vrelo je

Svet u haosu posle Drugog svetskog rata, zatim hladni rat, liberalni pokret sa jedne i komunistički s druge strane tabora… Kako su se svetski događaji 1950-ih, ’60-ih i ’70-ih odrazili na norvešku svakodnevicu prikazuje Laš Sobi Kristensen u romanima Polubrat i Bitlsi.

Laš Sobi Kristensen (Lars Saabye Christensen) rođen je 1953. i jedan je od najpoznatijih savremenih norveških pisaca. Pored romana, od kojih su mu najpoznatiji Polubrat, HermanBitlsi, autor je pesama, drama, kao i nekolicine filmskih scenarija. Za svoja dela dobijao je prestižne nagrade kao što su Brage i Kapelan, 2008. ga je francuska vlada proglasila vitezom Reda umetnosti i književnosti.

Laš Sobi Kristensen pažljivo vreba Preuzeto sa: http://www.dagbladet.no/

Laš Sobi Kristensen pažljivo vreba Preuzeto sa: dagbladet.no

Mnogi umetnici su u svojim delima kroz svakodnevni život junaka prikazivali stanje sa kojim se čovek suočavao u svetu posle Drugog svetskog rata, poput benda Pink Floyd u albumu The Wall, o kojem smo već kokodakali. U svom romanu Polubrat koji govori o nestandardnoj porodici, Kristensen je prikazao kakav su uticaj posledice najvećeg globalnog sukoba imale na život u Norveškoj, ali i kako se svakodnevni život uprkos tome nastavljao. Posle sigurno najvećeg globalnog sukoba u istoriji, svet je kulirao u hladnom ratu, kada su se javili suprotstavljeni tabori. S jedne strane su jačali liberalni i hipi pokreti uz otpor prema razaranju Vijetnama, dok se suprotni tabor manje cimao oko svetske pravde i razvijao ideologiju komunizma. Ovi događaji i ideološka kretanja postali su motiv za delo Bitlsi u kom je kroz priču o odrastanju četvorice mladića prikazao kako su se oni odražavali na život i svakodnevicu u Norveškoj. Valja spomenuti i da su ova dva romana jedina Kristensenova dela koja su prevedena na srpski jezik, uz roman Herman, kog nažalost nismo uspeli da se dokopamo.

Polubrat (Halvbroren, 2001)

Radnja je smeštena u Oslu tek oslobođenom od nemačke okupacije i počinje u stanu gde vlada neobičan savremeni oblik matrijarhata. Stan i domaćinstvo vode tri žene iz tri generacije: Stara, Boleta i Vera, a glavni junaci su dvojica dečaka, Verini sinovi Fred i Barnum Nilsen. Odmah se prikrada pitanje – a gde su muškarci, to jest, očevi u ovom delu? Muški likovi, sem sinova, u Polubratu su prilično nestalni, njihov značaj je sporedan, a istorija maglovita. Jedino je partner Stare opravdano odsutan. Ona je, kao buntovna i slobodoumna mlada glumica bila u vezi sa vojnikom koji je tragično poginuo i plod te veze je njena ćerka, Boleta. Barnum Nilsen se pita ko je Boletin muškarac, ali to se do kraja ne otkriva. Što se tiče Vere, situacija je još zamršenija. U haotičnim danima povlačenja nemačkih trupa iz Osla, Vera se u pogrešnom trenutku zavukla na tavan, možda da donese malagu, piće starinskog recepta koje su tri žene po porodičnoj tradiciji ljuštile. Uglavnom, tu je došlo do nasilnog odnosa sa mladim nemačkim vojnikom, od koga je kao neprijatna uspomena ostalo samo dugme sa uniforme. Devet meseci kasnije rodio se Fred, koji će izrasti u često nepristupačnog i ćutljivog crnokosog osobenjaka.

Iako mu je život film, Barnum uredno visi u bioskopu Preuzeto sa: www.amazon.co.uk

Iako mu je život film, Barnum uredno visi u bioskopu
Preuzeto sa: www.amazon.co.uk

U poređenju sa Fredom, kome se ni prezime ne pominje, kod Barnuma je situacija nešto drugačija. On je rođen iz (pretpostavlja se) željene i brakom ozakonjene veze i nosi očevo prezime Nilsen. Ipak, njegov otac, Arnold Nilsen, iz nerazjašnjenih razloga ne živi sa porodicom. Poput ostalih starijih muških likova, on se javlja u delu ali izuzetno maglovito i nije jasna priroda Verine veze sa njim. Razumljivo je da je Barnum, upoznajući oca sa kojim nije imao priliku da provodi vreme, u tom čoveku pokušao da nađe uzor. Ali, ovaj muškarac sa figurom poput balona i opsesijom prema svojim ulickanim kolima ne zadovoljava kriterijume mladog Barnuma. Da li će on uzor potražiti u svom starijem polubratu, Fredu? Da ne otkrivamo previše, odnos među polubraćom sve vreme je ambivalentan. Fred ume da se postavi izuzetno grubo, da vređa i kritikuje Barnuma, ali ume iznenada da ga pohvali i pokaže divljenje, čak i da mu se poveri. Za razliku od njega, koji je uvek bio izdvojen, Barnum uspeva da stupi u kontakt sa ljudima i ima dvoje bliskih prijatelja, Vivijen i Pedera. Pored toga, on otkriva i ostvaruje svoj životni poziv – postaje filmski scenarista. Ipak, kroz ceo njegov život provlači se, poput senke, lik polubrata-osobenjaka i Barnum pokušava da prokljuvi tajnu njegovog porekla, zamršenih porodičnih odnosa i da shvati šta mu Fred zapravo znači. Zahvaljujući tehnikama pisanja poput retrospekcije i flešbekova, radnja ovog romana iscepkana je i česta su premeštanja u vremenu, što čitaocu dodatno otežava praćenje ionako zapetljane porodične istorije, ali zato čini čitanje veoma uzbudljivim. Da li će vam išta biti jasno čak i ako se odvažite i dođete do kraja knjige – nećemo vam otkriti!

I da, valjalo bi spomenuti da je po ovom romanu snimljena istoimena serija 2010, čiji je režiser Per-Olaf Sorensen (Per-Olav Sørensen).

Bitlsi (Beatles, 1984)

Radnja ovog romana prikazuje život i odrastanje četvorice likova, Kima, Gunara, Ule i Seba (Sebastijana) u rasponu od sedam godina, od 1965. do 1972. Na početku, članovi ove ekipe prijatelja imaju po 14 godina, zaluđeni su Bitlsima i zovu jedan drugog po njihovim imenima, a suočavaju se sa problemima, rekli bismo, i danas tipičnim za mlade tinejdžere – izluđuju roditelje predugom čupavom kosom i nerviraju se zbog nastavnika, domaćeg i loših ocena. Tokom godina, njihovi problemi će se menjati, a životne situacije komplikovati – u srednjoj školi imaće muke oko muvanja devojaka i štekanja love za instrumente radi ostvarenja zajedničkog sna – osnivanje benda Snafusi. Kako radnja odmiče, a junaci se bliže svojoj 21. godini, prikazano je kako se u svetu ideološka kretanja menjaju i stari bendovi raspadaju, a sve se to odražava na svakodnevicu četvorice prijatelja. Kako veli Kim, iz čijeg je ugla iznesena priča, oni će jedan drugog kasnije tražiti po celoj Evropi. I kao što se raspadaju Bitlsi, tako će se i ova grupica razdvojiti – neko će otići u prve redove socijalističke revolucionarne borbe, a neko će uz usnu harmoniku prositi za fiks po metroima i parkovima i propovedati kako je Džim Morison još uvek živ. Neko će zasnovati porodicu, a neko će gluvariti kao večiti potencijalni student (obrnuta situacije od one u stihovima Miladina Šobića „Nisam hteo da upišem fakultet, al’ mi se omaklo“).

,,Bitlsi" u izdanju ,,Čarobne knjige" Preuzeto sa: www.carobnaknjiga.rs

Bitlsi u izdanju Čarobne knjige.
Preuzeto sa: www.carobnaknjiga.rs

Zaluđenost Bitlsima i poistovećivanje sa njima ključan je motiv u ovom romanu jer deluje da se događaji u karijeri benda odražavaju na događaje u životima mladih junaka. Kada Bitlsima po njihovom mišljenju krene loše ili su im numere odjednom previše mlake, istovremeno se i Kim, Gunar, Ula i Seb suočavaju sa životnim problemima – raskidi, porodične svađe, osetno propadanje sitne buržoazije zbog kojeg im roditelji gube posao. Imajući tu povezanost u vidu, može se pesimistično pretpostaviti da su glasine o raspadu Bitlsa ubrzale razilaženje četvorice prijatelja. Ipak, za razliku od benda koji je odsvirao svoje, prijateljstvo izgleda ima duži rok trajanja – iako vode zasebne živote, četvorica glavnih junaka i dalje su tu da se nađu jedan drugom kad zagusti.

Ako želite da osetite ključalu atmosferu hladne Norveške 1950-ih, 60-ih i 70-ih, gvirnite u odlične Kristensenove romane!

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *