Isadorables – kako je plesala Izadora Dankan?

Izadora Dankan – žena koja je donela moderno u ples i tako postala majka modernog baleta

Izadora

Preuzeto sa: www.sfmuseum.org

Izadora Dankan je, uprkos doprinosu koji je dala modernom plesu, mnogo poznatija po svojoj tragičnoj pogibiji. Vrapci na grani znaju da je umrla tako što se njen šal zapetljao oko točka automobila u kom se vozila, slomivši joj vrat. Veliki broj ljudi smatra za opštu kulturu i podatak da je bila američka balerina s početka XX veka. Ali, kako je izgledao ples koji je Izadora donela svetu, malo je poznato u današnje vreme. Da li zbog toga što je bio previše inovativan, previše slobodan za svoje vreme, ili prosto zato što je zvučni film izmišljen tek u godini kad je ona umrla?

Ples

Zamislite proročište u Delfima, kako god da ga zamišljate. Zamislite proročicu ispred hrama. U beloj haljini, graciozna, bosih stopala. Zamislite da ste na putovanje kroz vreme poneli i jedan CD i pustite joj Šopena ili Štrausa, šta vam je već pri ruci. U tom trenutku, vreme staje. Svetom je zagospodarila lepota; zvuk i pokret prepliću se i prate jedno drugo u nepogrešivoj harmoniji. Svetlost naglašava svaki njen pokret, a svaki njen pokret je radost u svom najčistijem obliku. Vetar kao da je pokreće, a istovremeno ona je vetar. Elegancija ispunjava prostor dok igračica zrači ženstvenošću. Bez ikakavih pravila i okvira, ona dopušta da njenim telom gospodari muzika i ona gospodari muzikom. Ona oseća ritam sveta, jer je priroda deo nje. Ples, prirodan, nesputan, ispunjava svaki delić njenog bića, sve dok i muze ne zapevaju slaveći potpuno savršenstvo.

A sada promenite scenografiju i posmatrajte istu sliku na sceni Pariske opere. Eto, tako je, otprilike, plesala Izadora Dankan.

Karijera

Uz majku koja joj je usadila ljubav prema umetnosti, a najviše plesu, Izadora je odmalena bila predodređena za pozornicu. Sa šest godina je izvodila predstave za one koji su želeli da je gledaju i podučavala drugu decu. Porodica je uvek bila vedrog duha, zahvaljujući umetnosti koja je bila stalno prisutna u njihovom domu, ali živeli su na ivici siromaštva. Angažman koji je 1896. dobila u Čikagu, bukvalno ih je spasao gladovanja. Sa trupom Augustina Delija odlazi u Njujork, gde izvodi i privatne predstave za bogatije građane.

Slučajan susret sa Pet Kempbel je odvodi u Evropu. Izvodila je u Londonu, Parizu, Berlinu i Evropa je prihvatila njen ples sa entuzijazmomMinhenski studenti su je proneli na ramenima kroz grad. Ipak, inspiracija Grčkom bila je neumoljiva i Izadora odlazi u Atinu. Iako konačno oseća da je svoja na svome, Izadoru ovaj izlet vraća na ivicu bede. Patrijarhalna Grčka XX veka, iako ponosna na svoju antičku prošlost, nije prihvatala tu Amerikanku koja je bosa i gotovo gola plesala pred njima. Uz pomoć nekolicine lokalnih stanovnika, uspeva da se ponovo domogne zapada. Slobodarski Beč prihvatio ju je svim srcem, ali Izadora, kao i uvek nemirnog duha, odlazi dalje, u Berlin.

AtinaPrva decenija XX veka bila je Izadorin trijumf. U Berlinu otvara školu, i nastaju Isadorables, plesna trupa koja je razgalila svojim izvođenjima mnoga srca širom Evrope. U ovom periodu nastaju i neka od njenih najvećih dela, uključujući i postavku na Betovenovu Devetu simfoniju. Godine 1908. vraća se u Ameriku. Prvobitni šok puritanske države kada su shvatili da ta žena pleše obnaženih ruku i nogu ublažio je Ruzvelt, objavivši u naletu pesničke inspiracije da Dankan „na sceni izgleda nevino kao dete“. Optužbe su jednoglasno odbačene i SAD sa ushićenjem prihvata novi ples. Iz Amerike odlazi u Rusiju. Nakon prvobitne podrške, vlada odbija da joj pomogne u nameri da i tamo osnuje školu, i, razočarana, Izadora se vraća zapadnoj Evropi.

U toku jednog izvođenja u Parizu, Izadora dobija viziju zla koje preti njenoj deci Didre i Patriku. Očarana, publika posmatra Izadoru koja pleše u transu, ples istovremeno božanski prelep i đavolski zastrašujući. Nekoliko dana kasnije, Didre i Patrik ginu u automobilskoj nesreći. Iako očajna, Izadora nastavlja da pleše. Njene usvojene kćerke upravljaju školama u Rusiji, Francuskoj, Britaniji, SAD-u. Izvođenja ispraćena aplauzima i brojnim pohvalama nižu se na svim evropskim i američkim scenama.

Pred kraj svog života poznatija po skandalima nego po plesu, gotovo stalno pripita, Izadora i dalje zrači prepoznatljivom energijom i zapanjuje ljude koji je opisuju kao osobu koja piše istoriju ostvarujući snove. 1927. godine umire u Nici.

Filozofija

Iako je ples uvek bio ispred formalnog obrazovanja u njenom životu, Izadora je mnogo čitala. Volela je Šekspira, čitala Ničea. Bila je prva Američka igračica koja je razvila filozofiju plesa.

Izadora je potpuno odbacila klasiku, što je prva tačka po kojoj se moderni balet razlikuje od njenog stila. Smatrajući balet previše rigidnim i plastičnim, osoba koja nije podnosila okvire i norme odlučila je da svom telu omogući nesputano kretanje. Ovaj radikalan potez bio je prvi kamen spoticanja na koji je naišla – „To je divno, ali to nije ono što se igra u pozorištima” govorila je njena publika.

Drugi kamen spoticanja bila je muzika koju je koristila za svoje koreografije. Mnogi tradicionalisti njenog vremena osuđivali su njeno nastojanje da plesom interpretira Šopena, Betovena, Čajkovskog, smatrajući da simfonijskoj muzici ples samo može da umanji lepotu.

Izadorina najveća inspiracija bila je stara Grčka. Jedino što su njeni igrači imali na sebi kada su plesali bile su upravo grčke toge, jednostavne pamučne tunike neutralnih boja.  Plesala je bosa, smatrajući to najprirodnijim. Maga Magazinović u svojim memoarima (koji su, kao i Izadorini, objavljeni pod nazivom Moj život) navodi da se na svom putovanju po Nemačkoj 1909. susrela sa Izadorinom sestrom. Jedna plesačica u njenoj školi priznala je Magi da na nastupima nosi ipak donji veš u boji kože, jer joj je neprijatno da pred ljude izađe samo sa parčetom pamučnog platna na sebi.

Grccka

Preuzeto sa: www.pitt.edu

Izadora je koristila motive i poze sa antičke keramike u svojim koreografijama. Lepotu i uzvišenost starogrčke tradicije kombinovala je sa američkim slobodarskim duhom; stvorila je, međutim, plesni stil koji je bio 50 godina ispred svog vremena.

Dankan je smatrala da ljudskom telu treba dati mogućnost da izvede sve što može, i zaista, posmatrajući je, ljudi su postajali svesni šta je sve telo u mogućnosti da uradi. Nije volela pravila, nije prihvatala načela, kako u životu (deklarisala se kao komunista i biseksualnog opredeljenja i oštar protivnik institucije braka), tako i u plesu. Nije želela da dopusti da ukrućeni korseti i baletske špic patike sputavaju njene pokrete, njenu ženstvenost. Otkrila je svetu potpuno nove horizonte.

Izadora danas

Izadorini naslednici stvorili su zadužbinu (Lori Belilove & The Isadora Dunkan Dance Company).  Plesna kompanija izvodi svoja dela u SAD-u, održavajući duh Izadorinog dela živim.

ID

Preuzeto sa: www.pitt.edu

U vremenu u kom je živela, njen stil predstavljao je revoluciju veću od komunističke. Danas, baletski umetnici izvode nemajući na sebi čak ni parče pamučne tkanine, igrajući na sve vrste muzike, na svim mestima gde osećaju pozitivne vibracije. Izadora je donela moderno u ples i zauvek uklesala svoje ime u istoriju kao majka modernog baleta.

 

Izvori:

http://www.lkwdpl.org/wihohio/dunc-isa.htm

http://www.sfmuseum.org/bio/isadora.html

http://www.pitt.edu/~gillis/dance/isadora.html

http://www.isadoraduncan.org/the-foundation/about-isadora-duncan

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *