Granvil: priča o jednom opasnom jazavcu

Arči Lebrok, glavni junak britanskog stripa Granvil, nije običan jazavac-detektiv. On je opasan, nepredvidiv, ima njuh za otkrivanje najgorih zločinaca, i ne libi se da polomi koji nos ne bi li raskrinkao zavere i otkrio istinu. Svaka sličnost sa Šerlokom je namerna. Svaka sličnost sa Džejmsom Bondom je još namernija.

Naslovica "Granvila" (preuyeto sa darkwood.co.rs)

Naslovica “Granvila” (preuyeto sa darkwood.co.rs)

Svet Granvila podario nam je Brajan Talbot, jedan od najznačajnijih britanskih autora stripa. Poznat je po saradnji s Nilom Gejmenom na nekoliko epizoda stripa Sendmen i sa Alanom Murom na brojnim pričama u okviru SF strip-časopisa 2000 AD. Kao samostalnog autora proslavile su ga grafičke novele Avanture Lutera Arkrajta, Priča o jednom lošem pacovu i Alisa u Sanderlendu. Talbot nazivom Granvil opisuje Pariz, ali njime i daje omaž francuskom karikaturisti Žanu Injasu Isidoru Žeraru, koji je pod pseudonimom Ž.Ž. Granvil u drugoj polovini 19. veka stvarao političke karikature sa antrompomorfnim životinjama. Otud i u stripu vidimo životinje koje govore, kao i političku paralelu sa savremenim svetom. Osim dela Ž.Ž. Granvila, autor je za strip našao inspiraciju i u delima vizionara naučne fantastike Alberta Robidea, ser Artura Konana Dojla i Kventina Tarantina. Takođe, ljubitelji Tintina mogu da očekuju po koji kameo.

Žanrovski, Granvil spada u stimpank detektivsko-politički triler koji se odigrava u ukroniji (od grčkog ou-chronos, „nijedno vreme”, označava književnu, grafičku ili kinematografsku priču o tome šta je moglo da se desi da je neki određeni događaj imao drugačiji tok), sa antropomorfnim životinjama kao glavnim likovima. Strip prati avanture Lebroka, detektiva Skotland Jarda, jazavca istaknutog intelekta sklonog akciji i podložnog emocijama, i njegovog pomoćnika detektiva Pacija. Radnja se događa 200 godina posle Napoleonovih ratova koje je Francuska dobila, potčinivši ostatak Evrope svojoj vlasti. Britanska kraljevska porodica je tom prilikom bila giljotirana, a Engleska je bila deo Francuskog carstva sve do nevoljno date nezavisnosti nakon duge kampanje građanske neposlušnosti i anarhističkih podmetanja bombi.

Dvadeset tri godine kasnije, britanski diplomata na zadatku u Parizu pronađen je mrtav i detektiv Arčibald Lebrok je dobio zadatak da taj slučaj reši. Istražujući u gradu nenaklonjenom britanskim građanima, otkriva niz sumnjivih smrtnih slučajeva povezanih sa ubijenim diplomatom. Međutim, daljom istragom otkriva mnogo kompleksiniju zaveru i dovodi sve životinje bliske sebi u smrtnu opasnost.

(preuzeto sa andrewhickey.info)

Preuzeto sa andrewhickey.info

Arči Lebrok je veliki jazavac. Sa mišićima. Iako poseduje detektivske moći nalik Šerloku, za razliku od njega on se ne libi da odseče po koje uvo, izmlati po kojeg žapca i zavede po koju cicu (jazavicu). Noseći polu-cilindar i kaput sa pelerinom nimalo se ne razlikuje od rezervisanih viktorijanskih detektiva, međutim, nije mu strano da zasuče rukave i odradi „prljav posao” kao što je mučenje i ubijanje zlikovaca, ako će ga to dovesti bliže istini ili spasiti živote nevinih. Paneli  izvanredno prate ovog jazavca u akciji. Tarantinovske scene  prolivanja krvi su prisutne, ali ne preovlađuju, već nam dočaravaju mračnu atmosferu stripa.

Talbot je stvorio kompleksan i zanimljiv svet alternativne istorije. Ovoj modernoj basni date su primese stimpanka, sveta u kome su elektricitet i struja zamenjeni mehanikom koju pokreće para. Crteži su prepuni detalja koji nam dočaravaju duh „Belle Époque”, kao što su plakati Muhe i Lotreka, samo sa životinjskim lepoticama umesto ljudskih. Paralele između našeg i sveta u kome je smešten Granvil ne prestaju samo tu; politička pozadina priče daje nam jasnu aluziju na današnje političke probleme kao što su opasnost od nuklearnog naoružanja, teroristički napad na kule Svetskog trgovinskog centra ili potonji Rat protiv terora. Autor se igrao sa teorijama zavera i pružio im život prikazujući svet u kome konzervativci dolaze na vlast koristeći tragediju i strah građana. Tu nailazimo i na možda jedinu manu ovog odličnog stripa: radnja je možda previše komplikovana za već komplikovan svet.

(preuzeto sa andrewhickey.info)

Preuzeto sa andrewhickey.info

Kao i svi pisci basni, autor je sa pažnjom dodeljivao uloge određenim životinjama; mace kao plesačice, majmun kao biskup, hijena kao šef tajne policije samo su neki od primera dobrog kastinga, sa posebnim osvrtom na snobovsku ribu konobara, najdražu publici. Autor je pažljivo birao i imena likova, koristeći igre reči, te je francuskom premijeru, zecu po imenu Lapen, nadenuo to ime kao očiglednu aluziju na francuskog ekstremnog desničara Žan-Marija Lepena. Što se ljudi tiče, oni su takođe prisutni u priči, kao posebna vrsta bezdlakih majmuna koji se smatraju neinteligentnim građanima drugog reda, čiji je udeo u društvu lako zamenljiv robotima.

Ovaj strip zaradio je brojne pozitivne kritike i publika ga je dobro prihvatila. Granvil nije samo jedna knjiga već serijal avantura detektiva Lebroka; u Ujedinjenom Kraljevstvu su do sada izašle tri epizode, dok je četvrta u planu. Što se tiče izdanja na srpskom jeziku, stripoteka Darkwood (Lomina 5) nam nudi prve dve epizode: Granvil i Granvil: Ljubavi moja. 

Jako je bitno spomenuti da nijedna životinja nije bila povređena prilikom stvaranja ovog dela.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *